Dok izraelska vojska kreće u ofenzivu s ciljem okupacije Pojasa Gaze, Trumpova administracija s međunarodnim partnerima razvija kontroverzan plan za poslijeratno razdoblje, koji predviđa masovno raseljavanje stanovništva, američku kontrolu nad enklavom i njezinu transformaciju u luksuznu "Rivijeru Bliskog istoka" megaprojektima i golemim ulaganjima.
Washington Post objavio je izvješće prema kojem poslijeratni plan za Gazu predviđa "dobrovoljno raseljavanje" svih stanovnika Pojasa, dok Trumpova administracija s međunarodnim partnerima razmatra mogućnost preuzimanja potpune kontrole nad Gazom, njezine obnove u obliku "Rivijere Bliskog istoka" i financijskog poticanja Palestinaca na odlazak. Plan, temeljen na obećanju predsjednika Donalda Trumpa da će "preuzeti" Pojas i staviti ga pod američku kontrolu na najmanje deset godina, predviđa transformaciju Gaze u turističko središte te u centar za naprednu proizvodnju i tehnologiju.
Dokument od 38 stranica, u koji je uvid imao Washington Post, navodi da bi se više od dva milijuna stanovnika barem privremeno preselilo, bilo "dobrovoljnom migracijom" u druge zemlje, bilo u ograničena sigurna područja unutar Gaze tijekom obnove. Plan uključuje osnivanje fonda koji bi vlasnicima zemljišta dodijelio digitalne tokene u zamjenu za prava na prenamjenu njihovih nekretnina. Ti tokeni mogli bi se iskoristiti za financiranje novog života u inozemstvu ili bi se zamijenili za stan u jednom od šest do osam planiranih pametnih gradova pokretanih umjetnom inteligencijom. Svakom Palestincu koji odluči otići isplatila bi se jednokratna naknada od 5000 dolara, uz subvencije za četverogodišnji najam i godišnje zalihe hrane.
Prijedlog GREET, koji su uz potporu SAD-a i Izraela osmislili isti akteri iza Humanitarne zaklade za Gazu, analizirao je Boston Consulting Group. O njemu se raspravljalo i u Bijeloj kući. Plan se oslanja na javno-privatna ulaganja u megaprojekte poput tvornica električnih automobila, odmarališta i nebodera, a predviđa povrat četverostruko veći od uloženih 100 mlrd. dolara u deset godina.
Gazu opisuje kao strateško "raskrižje" koje bi SAD-u osiguralo pristup ključnim resursima i ulogu logističkog čvorišta za ekonomski koridor Indija – Bliski istok – Europa. Obnova bi počela raščišćavanjem ruševina i uklanjanjem eksplozivnih sredstava, a početno bi se financirala korištenjem 30% zemljišta Gaze kao kolaterala. U dokumentima se sugerira da je riječ o zemljištu u javnom vlasništvu koje bi bilo preneseno u superfond bez konzultacija s lokalnim stanovništvom, što je izazvalo bojazan da bi plan mogao nalikovati otimanja zemljišta.
Istodobno, Izrael razmatra aneksiju dijelova Zapadne obale kao odgovor na to što su palestinsku državu priznale zapadne zemlje, uključujući Francusku. Konačan potez ovisi o stavu američkog predsjednika Trumpa, dok Velika Britanija, unatoč prijetnjama, i dalje planira priznati Palestinu u rujnu.
Otvori KEKS Pay
Iako ne vjerujem navodima u tekstu,mislim da bi bilo dobro raseliti ljude iz gaze dok se ne obnovi.