Globalna ekonomija potonula je 15 posto, no zato je došlo do najvećeg pada emisije stakleničkih plinova u povijesti čovječanstva. – Hvala, hvala – kroza suze je šaljući poljupce prije mjesec dana govorila Mariángel Villasmil (24), studentica koja je, kad je ta snimka objavljena, sjedeći na kauču u svom dnevnom boravku samu sebe gledala na televizijskom ekranu. Jer u tom je trenutku doznala da je upravo ona između 22 prelijepe djevojke izabrana za novu Miss Venezuele, koja će tu zemlju predstavljati na natjecanju za Miss Universum.
Priča je postala viralna nakon što ju je krajem rujna objavio Deutsche Welle kao dokaz da je svijet u kojem mjesecima živimo nepovratno promijenjen. Virus koji cijelom planetu mjesecima diktira “novonormalan” način života promijenio je i izbore ljepote koji su u Venezueli izuzetno važni. Jer pobjeda na tom natjecanju za brojne tamošnje djevojke jedini je izlaz iz ekstremnog siromaštva u kojem živi većina stanovnika te ekonomski devastirane zemlje. “Najljepša noć”, kako se u Venezueli zove to natjecanje ljepote, u normalnim okolnostima održava se na stadionu pred 20.000 gledatelja. No budući da je od početka 2020. u cijelom svijetu ostalo malo toga normalnog, stadion na kojem se inače održava i to natjecanje pretvoren je u poljsku bolnicu koja zbrinjava oboljele od COVID-19, a izbor za miss održao se na nikad viđen način. Razgovori i defilei natjecateljica unaprijed su snimljeni, a svaka od njih unaprijed je snimila i video u kojem grcajući kroz suze maše praznoj dvorani i zahvaljuje što je postala nova Miss Venezuele. A to da je Mariángel Villasmil 67. pobjednica natjecanja za Miss Venezuele te prva koja je to postala u koronaeri bila je do samog proglašenja, jedna od najbolje čuvanih tajni u toj zemlji.
Siromašni još siromašniji
I dok je 24-godišnja studentica, epidemiji COVID-19 unatoč, ipak uspjela ostvariti svoje snove, milijunima drugih diljem svijeta COVID-19 uništio je i snove i živote. U trenutku pisanja ovog teksta, u svijetu je bilo potvrđeno 44,354.034 slučajeva zaraze COVID-19 i 1,173.782 umrlih, a malo pozitive u te brojke unosi podatak i da se 32,503.603 ljudi oporavilo. Epidemija COVID-19 izazvala je tako neviđen udar na zdravstvene i ekonomske sustave diljem svijeta, zaprijetivši da i u ekonomskom i društvenom smislu drastično promijeni dosadašnji način života na planetu. Osim što je izazvala goleme štete, na površinu je izbacila ili, bolje rečeno, još jače istaknula društvene nejednakosti, još jednom učinivši siromašne još siromašnijima, a bogate još bogatijima.
Kakav je udar epidemija imala na ekonomiju, izračunalo je australsko istraživačko vijeće ARC. Oni su financirali veliku međunarodnu studiju čiji je zadatak bio izračunati utjecaj epidemije na globalnu ekonomiju. Istraživanje u koje su bili uključeni znanstvenici diljem svijeta vodilo je Sveučilište u Sydneyu, a rezultate do kojih su došli objavili su u srpnju. Prema rezultatima istraživanja do tog trenutka COVID-19 je svjetsku ekonomiju stajao 3,8 bilijuna dolara, dok je bez posla diljem svijeta ostalo 147 milijuna ljudi.
VIDEO Novo istraživanje: Znanstvenici su dokazali da koronavirus može izravno prodrijeti u mozak
Znanstvenici koji su radili na spomenutoj međunarodnoj studiji izračunali su i da je dobar dio od spomenutih 3,8 bilijuna dolara utrošen na mjere koje su države poduzimale kako bi smanjile širenje virusa te na ekonomske mjere pomoći tvrtkama i pojedincima. Industrija transporta najpogođenija je epidemijom u svjetskim razmjerima, a velike štete trpe i trgovina, turizam, energija i financije, ponajviše u Aziji, Europi i SAD-u. Izračunato je i da je 2,1 bilijun dolara gubitak zbog neisplaćivanja plaća, dok je 536 milijardi dolara gubitak koji je nastao zbog smanjenja međunarodne trgovine. Prema procjenama znanstvenika, globalna ekonomija potonula je 15 posto, što je na svjetskoj razini najveći ekonomski šok od Velike depresije koja je svijet pogodila 30-ih godina prošlog stoljeća. Taj ekonomski pad kao i gubici radnih mjesta, prema procjenama znanstvenika, ubrzo će se odraziti na kvantitetu i kvalitetu poslova. U toj novoj ekonomskoj stvarnosti najgore će proći ranjive grupe zaposlenika kao što su migranti i nekvalificirani radnici koji se ne mogu prilagoditi radu u virtualnom okruženju. A da će se postojeći jaz između siromašnih i bogatih dodatno produbiti, zaključak je koji se sam po sebi nameće. Kao i to da bi zdravstveni sustavi u ekonomski devastiranim zemljama, kao što je recimo Hrvatska, mogli krahirati, čemu ovih dan već svjedočimo.
I dok su zbog epidemije neki ekonomski sektori krahirali, neki su i profitirali. Tu se ponajprije misli na IT sektor pa je aplikacija Zoom, koja se među ostalim koristi za videokonferencije i sastanke, udvostručila svoju vrijednost, a broj dnevnih korisnika joj je s 10 milijuna narastao na 200 milijuna. U tom dijelu profitirali su i Microsoft Teams, TeamViewer, Slack... Novih 16 milijuna korisnika dobio je i Netflix, a prodaja konzola za videoigre porasla je 63%.
Što se tiče Hrvatske, prema podacima portala Moj-posao.net, COVID-19 znatno je utjecao na tržište rada jer je doveo do smanjenja potražnje za radnom snagom, a prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, u našoj je zemlji trenutačno nezaposleno 153.620 osoba. Kako se COVID-19 odrazio na ponudu i potražnju poslova u Hrvatskoj, možda se najbolje vidi iz podataka da je na portalu Moj-posao. net broj objavljenih oglasa u kojima poslodavci traže radnike u travnju opao za 71 posto u odnosu na isto vrijeme 2019. Prema njihovim podacima najveći pad doživjeli su ljudski resursi (-54%), arhitektura (-44%), turizam (-43%) i prodaja (-43%), odnosno na tim je područjima bilo najmanje potrebe za zapošljavanjem u odnosu na isto vrijeme lani. Istodobno je za 19 posto porasla potreba za zapošljavanjem u zanimanjima koja se bave graditeljstvom i geodezijom te za oko osam posto u zanimanjima koja su povezana sa zdravstvom. U listopadu je potraga za zanimanjima povezanima s graditeljstvom porasla 55 posto, dok je potreba za zanimanjima u zdravstvu porasla 14 posto u usporedbi s istim vremenom 2019.
Na portalu Moj-posao.net kažu i da su se u zadnjih mjesec i pol najviše tražili učitelji, trgovci, konobari, programeri i skladištari. Povjesničar Hrvoje Klasić smatra da će, kad se na kraju pod sve podvuče crta, ipak biti više gubitnika nego dobitnika.
Gubitnika puno više
– Na priči oko COVID-19 za sada su profitirali teoretičari zavjera koji smatraju da je to dobro smišljena priča koja bi trebala dovesti do nečijeg poslovnog profita ili povećanja političkog utjecaja u društvu. No ne vidim kako bi neka IT industrija ili dostave, kojima se zbog COVID-19 povećao profit, imali korist od toga da propadne turistička ili avioindustrija. Ne vidim ni kako bi mogla profitirati farmaceutska industrija, što je također jedna od teza teoretičara zavjera. Možda mogu profitirati ovi koji proizvode cjepivo. No nije COVID-19 jedina bolest pa, ako se svi prebace na proizvodnju cjepiva, patila bi proizvodnja drugih lijekova, a to sigurno nije profitabilno. Nadalje, nekim političkim opcijama možda priča o COVID-19 kratkoročno pogoduje, no dugoročno teško da se time mogu okoristiti. Za to je najbolji primjer Donald Trump. Uvjeren sam da bi, da nije bilo epidemije, pobijedio, a sad mislim da bi upravo zbog COVID-19 mogao izgubiti izbore – kaže Klasić.
Upozorava i na činjenicu koju je povijest do sada više puta dokazala i pokazala, a to je da su ljudska društva prilagodljivija nego što to izgleda dok neka kriza traje.
– Epidemija španjolske gripe trajala je tri godine i odnijela je milijune života, no nakon toga ljudska su se društva i dalje razvijala. Slično je i sa svim drugim krizama i ratovima kroz povijest jer su se i ljudi i društva uvijek regenerirali – kaže Klasić.
Hoće li se društva i ljudi kad novo normalno napokon prođe regenerirati, vidjet ćemo. No COVID-19 za sada je imao pozitivan utjecaj na regeneraciju našeg okoliša jer je studija ARC-a pokazala da je od izbijana pandemije došlo do najvećeg pada emisije stakleničkih plinova u povijesti čovječanstva. Štetne emisije smanjenje su za 2,5 gigatona, što čini 4,6 posto od ukupnih emisija stakleničkih plinova u svijetu. Bilježi se i pad opasnih PM2.5 čestica 2,8 posto i sumpornog dioksida 2,9 posto. Drugim riječima, možda je zbog COVID-19 globalna ekonomija gubitnik, no zato je globalna klima, barem za sada, mali dobitnik novog normalnog.
Nemojte zaboraviti da internet koristi preko 8% svjetske elektricne energije, iz razlicitih izvora energije, te je indirektni zagadjivac.