Europa ponovno ulazi u zonu ozbiljne nesigurnosti, a ton upozorenja koji posljednjih dana dolazi iz Berlina i Bruxellesa sve je teži za ignorirati. Dok njemački kancelar još pokušava zadržati umjereni optimizam, sve je više onih koji otvoreno govore da se kontinent približava najopasnijoj fazi od početka ruske agresije na Ukrajinu. Među njima je i Roderich Kiesewetter, zastupnik CDU-a i jedan od najupućenijih sigurnosnih stručnjaka u Njemačkoj, koji tvrdi da se prijetnja više ne mjeri godinama, nego tjednima.
Prema njegovoj analizi koju prenosi njemački Bild, Rusija je u Bjelorusiji već rasporedila dva puna armijska korpusa, oko 360 tisuća vojnika, koji nisu angažirani u Ukrajini, ali su potpuno operativni. Riječ je o snazi kakva se ne gomila bez jasne namjere. Kiesewetter upozorava da je riječ o vojsci koja može predstavljati izravnu prijetnju NATO-u, posebno istočnom krilu Saveza. Njegove riječi dodatno dobivaju na težini nakon što je i glavni tajnik NATO-a Mark Rutte, dosad poznat po suzdržanom nastupu, izjavio da se Europa mora pripremiti na rat kakav su doživjele prethodne generacije.
Kiesewetter smatra da Kremlj paralelno vodi nekoliko linija pritiska: razaranje ukrajinske infrastrukture s ciljem izazivanja novih izbjegličkih valova prema Europi, ali i sabotažne aktivnosti unutar država članica EU-a. U tom kontekstu upozorava na opasnost iluzije da će se situacija riješiti diplomatskim sastancima bez stvarne promjene odnosa snaga. Prema njegovim riječima, 2026. i 2027. mogle bi biti presudne godine, a ključ je u jačanju obrambene sposobnosti i realnom informiranju javnosti, bez širenja panike, ali i bez uljepšavanja stvarnosti.
Rasprave u njemačkom političkom vrhu odvijaju se u sjeni promijenjenih odnosa s Washingtonom. Sve je manje uvjerenja da će SAD automatski preuzeti vodeću ulogu u obrani Europe. Na to upozorava i bivši glavni tajnik SPD-a Kevin Kühnert, koji otvoreno priznaje da je Njemačka prije 2022. bila previše naivna i spora u procjenama Putinovih namjera. Njegova poruka je jasna: Europa mora prihvatiti da je veća odgovornost sada na njoj samoj.
Istodobno, dio javnih glasova upozorava na opasnost pretjeranog dramatiziranja. Satiričar Florian Schröder smatra da Putina ne treba mitologizirati kao figuru koja u svakom trenutku poseže za nuklearnim oružjem, jer takav pristup može proizvesti suprotan učinak. Ipak, ni on ne osporava da ruski predsjednik djeluje iz dubokog povijesnog resentimenta i da eskalacijski potencijal danas jest veći nego ranije.
Za Hrvatsku i ostatak srednje Europe ove rasprave nisu apstraktne. Jačanje ruske vojne prisutnosti uz granice NATO-a i sve otvorenije priznanje europske ranjivosti znače da će sigurnosna pitanja ponovno dominirati političkom agendom. Iluzija trajnog mira, izgrađena na trgovini i kompromisima, očito se raspada. Pred Europom je razdoblje u kojem će se tražiti ozbiljnost, odlučnost i sposobnost da se stvari nazovu pravim imenom, bez straha, ali i bez samozavaravanja.
Otvori KEKS Pay
Od kud 360 000 ruskih vojnika u Bjelorusiji? Ukrajinci tvrde da su ih sve pobili, a vijesti iz zapadnih medija govore da ima toliko malo ruskih vojnika pa Rusija mora regurtirati plaćenike iz raznih zemalja. 🤣😂