Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 103
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
RAT U EUROPI

Vlasti pozivaju stanovnike u Hersonu na evakuaciju; IAEA: Ruski napadi nisu ugrozili sigurnost nuklearke

Russia's military retreat from Kherson
Foto: MURAD SEZER/REUTERS
1/8
Autori: Vecernji.hr, Hina
21.11.2022.
u 23:52

Ukrajinci tvrde kako bi pregovori s Rusijom bili 'kapitulacija' te da su pokušaji Zapada da potakne Ukrajinu na razgovore s Moskvom bizarni s obzirom na niz velikih vojnih pobjeda Kijeva.

Rusija nastavlja s napadima na Ukrajinu, a samo u nedjelju su na istok te države ispalili gotovo 400 projektila. Ukrajinci tvrde kako bi pregovori s Rusijom bili 'kapitulacija' te da su pokušaji Zapada da potakne Ukrajinu na razgovore s Moskvom bizarni s obzirom na niz velikih vojnih pobjeda Kijeva. 

Poštovani čitatelji o tijeku događaja u Ukrajini možete čitati na novom linku

Tijek događaja: 

23:50 - Savjetnik ukrajinskog predsjednika Mihajlo Podoljak oglasio se na Twitteru i naveo kako Rusija sustavno granatira Herson s lijeve obale rijeke Dnjepar, te da je to osvećivanje lokalnom stanovništvu i da nema vojne logike u tom potezu

 


21:45 - Stanovnici grada Hersona na jugu Ukrajine bit će evakuirani u druge regije zemlje s uključenom strujom i netaknutom infrastrukturom tijekom zime — posebno žene, djeca, starci i druge ranjive skupine.

Crnomorski lučki grad trenutno je bez struje, a vlasti kažu da je gradska infrastruktura previše oštećena da bi građani mogli preživjeti zimu. 

Potpredsjednica vlade i ministrica reintegracije privremeno okupiranih teritorija Irina Vereščuk rekla je da će Ukrajina ponuditi besplatnu evakuaciju građanima Hersona u “gradove Krivi Rih, Mikolajev i Odesu, s mogućim daljnjim preseljenjem u regiju Kirovograd, regiju Hmjelnicki ili zapadne regije Ukrajine”.

Ukrajinske vlasti ponudit će besplatan smještaj, hranu i medicinsku skrb onima koji odu, rekla je. 


20:21 - Tim inspektora iz UN-ovog nadzornog tijela za nuklearni nadzor u ponedjeljak je izvijestio da "nema neposredne opasnosti za nuklearnu sigurnost ili sigurnost" u ukrajinskoj nuklearnoj elektrani Zaporižje nakon granatiranja tijekom vikenda.

Glavni direktor Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) Rafael Grossi u priopćenju je istaknuo da je tim u ponedjeljak procijenio štetu na lokaciji i zaključio da je "unatoč ozbiljnosti granatiranja ključna oprema ostala netaknuta i nije bilo zabrinutosti za nuklearnu sigurnost ili sigurnost. "

Svih šest reaktora u najvećoj europskoj nuklearnoj elektrani je "stabilno" i tim je potvrdio integritet goriva i radioaktivnog otpada u njihovim skladištima, piše u priopćenju.

Međutim, na mjestu je i dalje primijećena "rasprostranjena šteta", rečeno je, koju je osoblje za održavanje već počelo popravljati. Grossi je opisao štetu kao "glavni razlog za zabrinutost jer jasno pokazuje čisti intenzitet napada".

Tim je uočio "nekoliko udara na glavnu cestu duž reaktora elektrane, kao i na željezničku prugu koja sada nije u prometu", stoji u priopćenju IAEA-e.

Tim je također uočio “gelerom pogođen cjevovod za zrak pod tlakom, dva udara u krov posebne pomoćne zgrade, manja vidljiva oštećenja cjevovoda za punjenje sprinklera, kao i dva udara u prostoru stražarnice”. 

U blizini elektrane tijekom noći ili tijekom ponedjeljka dosad nije bilo daljnjih napada, "iako je bilo granatiranja na području obližnjeg grada Energodara i industrijskog područja", prema timu IAEA-e.


19:42 - Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) zabilježila je 703 napada na zdravstvenu infrastrukturu u Ukrajini od početka ruske invazije u veljači, što je regionalni upravitelj organizacije u ponedjeljak nazvao najvećim napadom na zdravstvo od Drugog svjetskog rata.

"Ovo je jasno kršenje međunarodnog humanitarnog prava i pravila ratovanja", rekao je regionalni upravitelj WHO-a Hans Kluge u Kijevu u ponedjeljak, dodavši da je riječ o najvećem napadu na zdravstvo na europskom tlu od Drugog svjetskog rata.

Stotine tisuća kuća i stanova, škola i bolnica su bez grijanja, kazao je Kluge.

"Stalni napadi na zdravstvenu i energetsku infrastrukturu znače da stotine bolnica i zdravstvenih ustanova više nisu sasvim u funkciji, pri čemu im nedostaje goriva, vode i električne energije radi osnovnih potreba", objasnio je Kluge.

Dodao je da je polovica ukrajinske energetske infrastrukture uništena ili oštećena te da je "10 milijuna ljudi, četvrtina stanovništva, bez električne energije".


18:33 - Na tiskovnoj konferenciji regionalni direktor WHO-a za Europu Hans Kluge, pozvao je na uspostavu koridora koji bi omogućio dolazak pomoći u Ukrajinu.

Izrazio je posebnu zabrinutost za 17.000 pacijenata s HIV-om u regiji Donjeck u istočnoj Ukrajini, za koje je rekao da su blizu da ostanu bez kritičnih antiretrovirusnih lijekova.

"Ova će zima biti opasna po život za milijune ljudi u Ukrajini. Razorna energetska kriza, sve dublja kriza mentalnog zdravlja, ograničenja humanitarnog pristupa i rizik od virusnih infekcija učinit će ovu zimu teškim testom za ukrajinski zdravstveni sustav i ukrajinski narod, ali i za svijet i njegovu predanost podršci Ukrajini'', kazao je Kluge.

“Polovica ukrajinske energetske infrastrukture je ili oštećena ili uništena. To već ima posredne učinke na zdravstveni sustav i zdravlje ljudi'', dodao je.


18:23 - Raketni napad u Poljskoj prošlog tjedna bio je "namjerna provokacija" protiv Moskve i Minska, ustvrdio je bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko.

Poljsko ministarstvo vanjskih poslova isprva je reklo da je projektil napravljen u Rusiji, ali je kasnije poljski predsjednik Andrzej Duda rekao da dužnosnici "trenutačno nemaju dokaza da je projektil ispalila ruska strana".

U današnjoj izjavi, bjeloruski čelnik je rekao da je poljske i ukrajinske vlasti "žele eskalaciju".

"Upali su u vruću vodu i sada pokušavaju, poput podmuklih lopova, zatvoriti ovu temu. O tome se više ne raspravlja čak ni na Zapadu", rekao je Lukašenko na sastanku s čelnikom Udmurtske Republike, objavila je bjeloruska novinska agencija BelTA.

"Oni, i Poljaci i Ukrajinci, žale što to nije bio ruski projektil. Trebala im je provokacija protiv nas, trebala im je eskalacija."

Lukašenko je postavio pitanje zašto je napad "tempiran točno za vrijeme summita G20".

“Rukovodstvo Poljske sada je dužno reći Poljacima kako se to dogodilo, zašto je teritorij Poljske pogođen, tko je to planirao, zašto je ta raketa, navodno ispaljena prema istoku, odjednom napravila zaokret da leti prema zapadu i zašto je lansiran u trenutku kada u zraku nije bilo ruskih projektila", dodao je.


18:15 - Tužiteljica s području Harkiva navodno je ubijen u ruskom raketnom napadu. 

"Izražavamo našu iskrenu sućut obitelji i prijateljima tužiteljice Olene Maslič, koja je umrla od posljedica ruske raketne vatre. Rukovodstvo i osoblje regionalnog tužiteljstva u Harkivu duboko su ožalošćeni gubitkom — smrću Olene Oleksandrivne Maslič, tužiteljice odjela Ševčenkiv okružnog tužiteljstva Kupjan regije Harkov'', stoji u priopćenju ureda regionalnog tužitelja u Harkivu. . 

"Tužiteljica je ubijen 20. studenog kao rezultat ruskog raketnog napada na stambeni sektor sela Ševčenkive u okrugu Kupjan."


17:55 - Šef mađarske diplomacije Peter Szijjarto u ponedjeljak je otputovao u Rusiju kako bi prisustvovao sajmu nuklearne tehnologije Atomexpo u crnomorskom gradu Sočiju, objavilo je ministarstvo vanjskih poslova u Budimpešti, što je ministrov drugi posjet Rusiji u posljednjih šest tjedana.

Szijjarto je prošlog mjeseca posjetio forum o energetskim politikama u Moskvi.

Mađarski premijer Viktor Orban održava dobre odnose s Rusijom otkako je započela invaziju na Ukrajinu u veljači.

Budimpešta je podržala sankcije Europske unije protiv Rusije, no izuzela se iz embarga na uvoz ruske nafte.

Szijjarto je u rujnu bio jedini ministar vanjskih poslova zemlje članice EU-a koji se susreo s ruskim kolegom Sergejem Lavrovom na marginama Opće skupštine Ujedinjenih naroda.

Mađarski ministar je otputovao na sajam nuklearne tehnologije u Sočiju u vezi s dvama novim reaktorima za nuklearnu elektranu Paks u Mađarskoj, čija je izgradnja dodijeljena ruskoj korporaciji Rosatom.

"Iskreno se nadam da nijedna europska zemlja neće spriječiti ovo ulaganje", rekao je Szijjarto u Sočiju, prema mađarskom ministarstvu.

Energetska sigurnost je "danas pitanje nacionalne sigurnosti, čak i suvereniteta", poručio je Szijjarto.


16:43 - Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski pozvao je članice NATO-a da pomognu u jamčenju zaštite ukrajinskih nuklearnih postrojenja.

Foto: JUAN MEDINA/REUTERS

Kijev je optužio Moskvu za ponovljene napade na nuklearnu elektranu Zaporižje u južnoj Ukrajini, a posljednji napadi dogodili su se ovog vikenda.

"Sve su naše nacije zainteresirane da ne dođe do opasnih incidenata u našim nuklearnim postrojenjima. Svima nam treba zajamčena zaštita od ruske sabotaže u nuklearnim postrojenjima, poručio je Zelenski. 


13:13 - Ukrajinsko državno tužiteljstvo objavilo je u ponedjeljak da je otkrilo četiri "mjesta za mučenje" koje su koristili Rusi u Hersonu za vrijeme okupacije grada koji su ukrajinske snage preuzele 11. studenoga.

"Tužitelji u Hersonu i dalje utvrđuju zločine Rusije: u četiri zgrade bila su mjesta za mučenje", objavilo je tužiteljstvo na Telegramu.

Po tužiteljstvu, ukrajinski istražitelji su došli u "četiri" zgrade, "privremene pritvorne centre" prije rata, "gdje su tijekom okupacije grada okupatori ilegalno držali ljude i okrutno ih mučili".

Istražitelji su ondje pronašli instrumente za mučenje.

Istražitelji će nastojati identificirati sve žrtve.

Moskva do sada nije reagirala na optužbe Kijeva da su ruske snage u Hersonskoj oblasti počinile ratne zločine.


12:47 - Njemačka je Poljskoj ponudila isporuku sustava proturaketne obrane Patriot i upotrebu njemačkih Eurofighter zrakoplova za osiguranje zračnog prostora, prenose njemački mediji u ponedjeljak.

>>OPŠIRNIJE


11:32 - Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov osvrnuo se na mogućnost još jednog kruga mobilizacije te naveo: "Ne mogu govoriti u ime ministarstva obrane, ali u Kremlju nema rasprava o tome", prenosi Sky News.

Vladimir Putin naredio je "djelomičnu" mobilizaciju ruskih rezervista ranije ove godine pa ustvrdio da je taj poziv 300.000 vojnika završen krajem listopada. 


11:29 - Oko 45 zemalja i institucija sastat će se u ponedjeljak u Parizu kako bi obećali milijune eura pomoći Moldaviji jer se strahuje da bi mogla biti dodatno destabilizirana sukobom u Ukrajini.

Moldavija, smještena između Ukrajine i Rumunjske, osjetila je posljedice porasta cijena hrane i energije i dolazak tisuća izbjeglica. Ta bivša sovjetska republika s otprilike 2,5 milijuna stanovnika, primila je više izbjeglica po glavi stanovnika nego bilo koja druga zemlja.

Uvelike ovisna o opskrbi energijom iz Rusije, Moldavija se suočava sa sve većim poteškoćama jer dolazi zima, a Moskva smanjuje opskrbu prirodnim plinom za oko 40 posto, što narušava sposobnost Moldavije da opskrbi stanovništvo dovoljnom količinom električne energije.

Na donatorskim konferencijama u Berlinu i Bukureštu ranije ove godine obećana je pomoć od 659 milijuna eura, odnosno 615 milijuna eura. No dužnosnici uključeni u te konferencije rekli su da su time obuhvaćena ponovljena obećanja, financiranje projekata i obećanja o ubrizgavanju novca u gospodarstvo, ali ne izravnu proračunsku potporu.


11:27 - Španjolska policija bit će raspoređena u Ukrajini tijekom sljedećih tjedana kako bi pomogla u istrazi navodnih ratnih zločina, rekao je u ponedjeljak španjolski premijer Pedro Sanchez Parlamentarnoj skupštini NATO-a u Madridu.

Izaslanstvo španjolskih policijskih dužnosnika već je doputovalo u Kijev kako bi se sastalo s predstavnicima ukrajinskog državnog odvjetništva, priopćilo je španjolsko ministarstvo unutarnjih poslova.

Na inicijalnom sastanku dvije zemlje su dogovorile uvjete suradnje i precizirale područja raspoređivanja, navodi se u priopćenju.

Španjolski časnici radit će zajedno s ukrajinskim istražiteljima i tužiteljima u prikupljanju dokaza koji bi se mogli uključiti u slučajeve istrage navodnih kršenja međunarodnog prava nakon ruske invazije na Ukrajinu u veljači.

Sanchez je također najavio da će novi centar za obuku ukrajinskih vojnika u središnjem španjolskom gradu Toledu početi s radom krajem studenog.


10:05 - Tijekom posljednjih sedam dana, nastavljene su intenzivne topničke razmjene oko grada Svatove u Luganskoj oblasti, navodi Ministarstvo obrane Ujedinjenog Kraljevstva. 

- Kao i na drugim dijelovima bojišnice, ruske snage i dalje daju prioritet izgradnji obrambenih položaja, gotovo sigurno djelomično popunjenih slabo obučenim mobiliziranim rezervistima. S ruskom jugozapadnom linijom bojišnice koja se sada lakše brani uz istočnu obalu rijeke Dnjepar, dio oko grada Svatove vjerojatno je sada ranjiviji operativni bok ruskih snaga - navodi ministarstvo.

S obzirom na to da je grad Svatove značajno naseljeno središte u Luganskoj oblasti, smatra se da će ruski čelnici vrlo vjerojatno vidjeti zadržavanje kontrole nad njime kao politički prioritet.

- Zapovjednici se vjerojatno bore s vojnom realnošću održavanja vjerodostojne obrane, dok također pokušavaju osigurati sredstva za ofenzivne operacije južnije u Donjecku. Ruske obrambene i ofenzivne sposobnosti i dalje su sputane velikim nedostatkom streljiva i kvalificiranog osoblja - zaključuje se u priopćenju.


09:47 - Iran planira, kako tvrdi Ukrajina, poslati nacrte za svoje bespilotne letjelice Shahed-136 Rusiji. Jurij Ignat, glasnogovornik zapovjedništva ukrajinskih zračnih snaga, iznio je tu tvrdnju, prenosi Sky News.

Rekao je da to "ovisi o mnogim čimbenicima", dodajući da je "jasno" da proces neće biti brz.

- Rat je došao do te mjere da se bespilotne letjelice pojavljuju sve više i više, a one predstavljaju prijetnju. Potrebno je obraniti se od njih i sami moramo izgraditi takve bespilotne letjelice - naveo je.

Iran je mjesecima poricao da je isporučio smrtonosne bespilotne letjelice Rusiji, prije nego što je konačno priznao "ograničenu" isporuku prije izbijanja rata u veljači.

Ranije je Washington Post citirao izvore koji su rekli da se Moskva dogovorila s Teheranom da će Rusija proizvoditi oružje na domaćem terenu.


09:41 - Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan izjavio je kako će politika izolacije Rusije dovesti do ozbiljnih posljedica za europske zemlje.

- Cijena će biti beskonačna. Europa sve više plaća tu cijenu, a s njom i Poljska - rekao je za TV kanal Rusija 1, prenosi RIA.


09:23 - Talijanska vlada zatražit će od parlamenta da usvoji novi zakon o vojnoj i civilnoj opskrbi Ukrajine u 2023. godini, rekao je ministar obrane Guido Crosetto u intervjuu objavljenom u ponedjeljak.

Vlada u Rimu može slati pomoć Ukrajini bez odobrenja parlamenta temeljem dekreta koji istječe na kraju godine.

"Ministarstvo obrane uskoro će predložiti produljenje te iste mjere na cijelu 2023.", rekao je Crosetto za list Il Foglio.

Crosetto je rekao da će Italija nastaviti isporučivati oružje, kao što je to činila u prošlosti, "u vremenima i na načine koje ćemo dogovoriti s našim atlantskim saveznicima i s Kijevom". 

Crosetto je član Braće Italije, desničarske stranke nove talijanske premijerke Giorgie Meloni koja snažno podržava Ukrajinu. No dva ključna člana vladajuće koalicije, Matteo Salvini i Silvio Berlusconi, ambivalentniji su - obojica imaju povijesne veze s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.


7:00 -  Tri eksplozije odjeknule u blizini privremeno okupiranog grada Melitopolja u regiji Zaporožje, prenosi u nedjelju kasno navečer Ukrajinska novinska agencija Ukrinform.

Ukrinform prenosi riječi gradonačelnika Melitopolja Ivana Fedorova koji je napisao na Telegramu: "Glasno je u okrugu Melitopolj. Čule su se tri snažne eksplozije sjeverno od Melitopolja - u području privremeno okupiranog sela Vesele, u blizini željezničke stanice".

Premijeri Poljske i Finske Mateusz Morawiecki i Sanna Marin izjavili su na zajedničkoj konferenciji za novinare u nedjelju u Helsinkiju da će nastaviti pružati svu potrebnu pomoć Ukrajini u suprotstavljanju ruskoj agresiji. Marin je istaknula kako Poljska čini mnogo kako bi pomogla Ukrajini i izbjeglicama koje bježe od rata. Dodala je kako “i Finska čini svoj dio posla”, posebice nedavnom odlukom o vojnoj pomoći vrijednoj 55 milijuna eura.


6:45 - Ruske snage izvele su gotovo 400 napada u nedjelju na istoku Ukrajine, rekao je predsjednik Volodimir Zelenski u obraćanju u nedjelju navečer.

- Najžešće borbe, kao i dosad, vode se u Donjeckoj oblasti. Iako danas ima manje napada zbog pogoršanja vremena, broj ruskih granatiranja i dalje je, nažalost, iznimno velik. Luganska oblast - malo po malo idemo naprijed s borbama. Do sada je bilo gotovo 400 granatiranja na istoku od početka dana - rekao je jučer navečer ukrajinski predsjednik. 

VIDEO Zelenski iznio 'ukrajinsku formulu mira', obratio se na summitu G20: 'Rat se mora i može zaustaviti'


 
Ključne riječi

Komentara 19

DU
Deleted user
11:25 21.11.2022.

Sto kazu Ukrajinci kako sluze potpuno novi minobacači 120 mm koje su dobili kao donaciju od Hrvatske.

BA
Barba56
13:13 21.11.2022.

Erdogan svako malo bombardira Irak ili Siriju . Posto je Turska NATO clanica kako to nikoga ne interesira sto on radi . Njegova izjava da ce Europa imati stetu od rata u Ukraini mogu samo protumaciti da ih bombardira da bi jos veci val izbjeglica navalio u Europu a EU samo gleda.

ZA
zagabria5
11:08 21.11.2022.

Ovi Ukrajinci su najnerealniji narod ikad. Ratuju uz pomoć zapadnih vojnih donacija oružja, zapad ih uzdržava a ovi odbijaju pregovore zbog 'niza pobjeda'. Pa koliko moraš biti van realnosti za takav nadmeni stav.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije