Trgovci će morati redovito objavljivati i ažurirati maloprodajne cijene svih svojih proizvoda na internetskim stranicama, a usto usto omogućiti i nesmetan rad tzv. botova, odnosno automatiziranih programa kako bi ih specijalizirani servisi nesmetano dohvaćali, a potrošači u realnom vremenu mogli uspoređivati, samo je jedna od odredbi konačnog prijedloga zakona o iznimnim mjerama kontrole cijena koji će se danas naći na saborskom Odboru za poljoprivredu, a sutra i u hitnoj proceduri u Saboru. Prema ministru Anti Šušnjaru, te će se odredbe primjenjivati na trgovce iz kategorije supermarketa, hipermarketa, "cash and carry" i diskontnih prodavaonica, dakle na velike trgovce. Raniji zakon u tom smjeru bio je donesen 1997. godine te ga je bilo potrebno uskladiti s izazovima današnjeg tržišta.
- Ovaj zakon omogućit će Vladi donošenje konkretnih mjera u iznimnim situacijama kada se ukaže potreba za zaštitom građana i stabilizacijom tržišta – rekao je Šušnjar. Riječ je o zapravo o izraelskom modelu transparentnosti cijena koji je uspješno kopiran i u Italiji. Kako bi se osiguralo praćenje promijene cijena, svaki trgovac će, uz trenutačnu, morati jasno naznačiti i prethodnu maloprodajnu cijenu proizvoda iz određenog razdoblja ili na točno određeni dan, čime će se, kazao je Šušnjar, omogućiti lakše praćenje promijene cijena i transparentno informiranje potrošača. S jedne strane, zakonom se osigurava pravni temelj za uvođenje jedne ili više mjera izravne kontrole cijena kako bi se spriječili poremećaji na tržištu koji se na drugi način ne mogu otkloniti, a s druge, kao i trenutačno važećim zakonom – propisuje ograničenje cijena ključnih proizvoda i usluga.
Jasno označavanje 70 proizvoda kojima je Vlada nedavno ograničila cijene (30 starih plus novih 40 na listi) podrazumijeva tako, među ostalim, da je trgovac obvezan istaknuti vizualne oznake na proizvodima čije je cijena regulirana, a u prodajnim objektima većim od 400 kvadrata za njih osigurati posebne prodajne prostore. Kod mjere određivanja najviše cijene proizvoda dopušteno je proizvod prodavati jeftinije, ali ne i skuplje, dok je trgovac je dužan jasno, vidljivo i čitljivo istaknuti najvišu cijenu, a isto tako i pri oglašavanju. Šušnjar najavljuje kako će trgovci kao pravne osobe, ne pridržavaju li se zakona, biti kažnjeni. Ne poštuju li propise o objavi, isticanju i oglašavanju cijena, ako se ne pridržavaju ograničenih cijena proizvoda ili ne prijave važeći cjenik i tarife na svojim mrežnim stranicama mogli bi platiti kaznu od 3 do 30 tisuća eura.
I u slučaju da ne omoguće korištenje softverskih alata za prikupljanje podataka o cijenama, platit će novčanu kaznu dok zakon predviđa i oduzimanje imovinske koristi ostvarene prekršajem, rekao je Šušnjar. Koliko je novi zakon (ne)jasan ili su se akteri na tržištu "pomirili" s Vladinim uvođenjem reda – najbolje govori i što je u ekspresnom e-savjetovanju za zakon bilo svega 16 komentara. Ana Knežević iz Hrvatske udruge za zaštitu potrošača inzistirala je da se ne pišu kazne nego da se osigura da robe kojoj je ograničena cijena uvijek ima. No prigovor je odbijen jer bi to, kako se tvrdi, u slučaju prirodnih katastrofa, pandemija i epidemija, ali i okolnosti koje upućuju na moguću ekonomsku krizu zbog nagle inflacije ili deflacije, moglo dovesti do destabilizacije tržišta i gospodarskih kretanja. Knežević kaže kako se ni na svojedobnoj 'bijeloj' listi Ministarstva gospodarstva s 80-ak vrsta roba i usluga i aplikaciji Kretanje cijena, koja je naprasno ugašena, nitko nije snalazio pa samim time ni pratio. A kako li će onda 20-25 tisuća artikala koliko ih imaju najveći trgovci?
- Ljudima koji se služe pametnim telefonima i aplikacijama to ne treba, a starijoj populaciji, kojoj bi takvi popisi bili indikator gdje nešto jeftinije kupiti, oni se time ne služe, oni gledaju kataloge – rekla je Knežević. Neki od vodećih trgovaca s kojima smo jučer razgovarali nisu bili raspoloženi za službene komentare. _ Ako u tri godine promijenite četiri ministra gospodarstva od kojih nijedan nije bio u gospodarstvu, a trgovini niti blizu, što očekivati? Ni u e-savjetovanju nismo se obrušili na to jer smo procijenili da to nema smisla jer se ni dosad ništa nije uvažavalo – kazao nam je jedan od njih (podaci u redakciji). Da nema dvosmjerne komunikacije najbolji je dokaz, tvrdi, da trgovci trenutačno ne znaju ni hoće li morati davati podatke o baš svim proizvodima ili o ograničenih 70, što je opet najmanje 300 pozicija na policama, osim da će ih sada na to natjerati zakon, a prije je bilo dobrovoljno. Koliko i ograničenje ima smisla, najbolji je primjer, objašnjava da se kruh od 1,50 eura, koliko je cijena za 1 kg, proda i prije pet sati popodne, a onda dođe inspekcija i piše kazne. – Država je s 500.000 zaposlenih, kojima je plaće digla 37% najveći je generator inflacije, a ne mi
trgovci, pa od novog zakona neće biti ništa – poručio je. Marijana Petir, predsjednica saborskog odbora za poljoprivredu, kaže kako ona svakako podržava povećanje liste s ograničenim cijenama s 30 na 70 proizvoda, a isto tako i najranjivije skupine potrošača s kojima je proveden intenzivan dijalog. _ Da prostora za smanjenje cijena ima, pokazala je i velika financijska dobit trgovačkih lanaca kao i informacija koju su nam dostavili poljoprivredni proizvođači i predstavnici male prehrambene industrije prema kojoj pojedini trgovački lanci na njihove proizvode stavljaju marže i do 80%, što je neprihvatljivo te je pitanje marži zasigurno pitanje kojem ćemo se morati detaljnije posvetiti, kao i razlozima zašto postoje razlike u cijenama istih proizvoda u istom trgovačkom lancu u različitim državama članicama u kojima pojedini trgovački lanac posluje (podsjećam da je Odbor za poljoprivredu prije više od dvije godine na taj problem upozorio AZTN i druga nadležna tijela) – kaže Petir.
Kako će stupanjem na snagu ovog zakona trgovci morati uz trenutačnu maloprodajnu cijenu jasno naznačiti i cijenu proizvoda iz prethodnog razdoblja, on će, tvrdi, omogućiti bolje praćenje promjena cijena, pa time i informiranje kupaca, a hrvatski potrošači imat će bolji uvid u kretanje cijena. To će pak utjecati i na njihovu odluku u kojoj trgovini je za njih najbolje kupiti pojedini proizvod, čime će se utjecati i na trgovačke lance da radije biraju primjenu poštenih praksi u odnosu na one druge. _ Dodatni doprinos tome dati će i obveza kojom trgovci moraju, u svojim prodajnim objektima jasno označiti proizvode s ograničenom cijenom, a oni čiji su maloprodajni objekti veći od 400 m2 – za te proizvode moraju osigurati posebno mjesto. Za dosljednu provedbu ovog Zakona i njegovu učinkovitost, važna je pojačana aktivnost Državnog inspektorata kao i Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja, a sukladno tome i njihovo kapacitiranje.
- Snažniji angažman DIRH-a i AZTN-a kao i postrožavanje Zakona o suzbijanju nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom presudni su za bolje pozicioniranje naših poljoprivrednih proizvođača i njihovih proizvoda na tržištu. Smatram da je potrebno nepoštenom trgovačkom praksom proglasiti prodaju proizvoda ispod njihove proizvođačke cijene kao i onih proizvoda za koje se ne može dokazati sljedivost jer ćemo tako eliminirati nelojalnu konkurenciju i ograničiti dolazak na naše tržište onih proizvoda koji svojom kvalitetom ne mogu konkurirati hrvatskim proizvodima, ali zbog niske cijene lakše nalaze put do kupca (treba analizirati razloge niskih cijena, no često je riječ o tržišnim viškovima, izvoznim potporama i nekim "drugim" vrstama potpora koje omogućavaju da cijena tih proizvoda u prodaji bude ispod proizvodne cijene) – ističe Petir te dodaje kako, kad naši proizvođači budu mogli prodati svoje proizvode, onda će i proizvoditi više jer će im se to isplatiti, pa će i cijene domaćih proizvoda biti niže.
- U tom smislu potrebno je dosljedno provođenje Strategije poljoprivrede do 2030. kao i bolje programiranje mjera u okviru Nacionalnog strateškog plana kako bi se podržao veći broj projekata koji mogu doprinijeti povećanju produktivnosti i konkurentnosti hrvatske poljoprivrede i razvoju hrvatskog sela. Nije normalno da si hrvatski čovjek ne može kupiti hrvatski proizvod u Hrvatskoj po priuštivim cijenama i toj praksi se pod hitno mora stati na kraj – zaključila je Petir.
>> FOTOGALERIJA Zgrada u Splitu postala hit na mrežama. Primjećujete li nešto neobično na fasadi?
Otvori KEKS Pay
Ovoj ludnici od prakse "bogaćenja bez rada preko noći" se mora stati na kraj. Nisu trgovci jedini, krenulo je od apartmana i ugostitelja, pa sve do obrtnika i trgovaca. Ovo što je danas na tržištu u Hr. nema veze s tržišnim gospodardstvom i zakonima ponude i potražnje. Tri mjeseca turističke sezone nama domaćims zagorča život idućih 9 mjeseci, stoga je turizam, danas naša svetinja a sutra kad turisti odu, prokletstvo.