Naslovnica Vijesti Hrvatska

Tomislav Karamarko: Nikada neću reći kako smo našli Gotovinu

12. prosinca 2008. u 19:53 2215 prikaza

O viziji razvoja policije, političkim stavovima, ulozi u Vladi premijera Ive Sanadera, odnosu s predsjednikom Stjepanom Mesićem, iskustvima s politikom i odnosu politike prema represivnom sustavu, razgovarali smo s ministrom unutarnjih poslova Tomislavom Karamarkom. Ovo je njegov prvi intervju nakon punih šest godina “šutnje”.

Karamarko o Faberu

O slučaju Facebook


Moj odnos s Mesićem je dobar


• Prvi dojam o Vašem i mandatu Vladimira Fabera bio je da ste došli “dehadezeizirati” policiju, a onda je ispalo da je policija u službi zaštite lika i djela premijera Ive Sanadera. Koji je dojam ispravniji?
– Nije nijedan. Potpuno su netočna objašnjenja i percepcije o našem načinu rada i pristupa poslu. Nikakva “dehadezeizacija” policije nije potrebna i nije posrijedi, kao što nije ni “deesdepeizacija”. Jednostavno želimo smanjiti postotak politizacije. Postoji politika, politizacija i profesija, a ono što mi želimo jest više profesije, a manje politike. No, ne bih rekao čak ni da je politika tu u pitanju jer svi imamo političke stavove, već je posrijedi politikantstvo koje od završetka Domovinskog rata na vrlo nezgrapan način destruira promociju struke i razvoj policije u smjeru moderne policije zapadnoga tipa.

• Prvo što ste najavili jest depolitizacija policije. Što to znači budući da smo do sada vidjeli samo nekoliko smjena?
– Depolitizacija prije svega znači dovođenje stručnih ljudi. Ne možemo negirati činjenicu da se nakon parlamentarnih izbora u policiji napredovalo i zauzimalo funkcije i na krilima pobjede na tim izborima. Međutim, mnogi od tih ljudi su kvalitetni i našli su svoje mjesto u sustavu i nećemo se baviti njihovim statusom. Zanimaju nas oni koji su nestručni i ne žele raditi svoj posao. Smjena ljudi u smislu depolitizacije nikako nije imperativ. Cilj je nametanje drugih pravila igre, a na prvom mjestu isključivo visokoprofesionalni rad. No, naš se pristup počelo promatrati kroz neku drugu prizmu koja je politikantska i tu idu zaključci da “dehadezeiziramo” policiju. U politikantstvo spada i tvrdnja da štitimo lik i djelo premijera Sanadera. To jednostavno nije istina. No, u hrvatskim okolnostima lako se podliježe toj vrsti medijskog etiketiranja i zbog činjenice da vrijeme moga angažiranja koincidira sa Sanaderovim premijerskim mandatom.



• Kako danas gledate na intervju iz 2002. godine u kojemu ste rekli kako optužnica protiv generala Ante Gotovine ima politički karakter?
– Treba imati na umu da sam taj intervju dao neposredno nakon što sam se povukao iz obavještajnog sustava jer nije prošao koncept njegova preustroja za koji sam se zalagao. Nakon nekog vremena sam se vratio u taj sustav i u njemu sam radio po zakonu ono što je trebao. Danas, kao ministar unutarnjih poslova, doista ne bih objašnjavao stvari koje sam rekao u tim okolnostima, prije toliko vremena, a odnose se na predmet aktualan u Haagu. Bitno je da sam svoja razmišljanja iznio u vrijeme kada ni na koji način nisam bio u sustavu državne vlasti, a ja jako dobro znam kakvu težinu i značenje imaju moji komentari kada sam u sustavu, a kakve slobode glede iznošenja dnevnih kvalifikacija imam kada sam izvan njega. Ja jesam homo politicus, ali kao šef Protuobavještajne, a kasnije Sigurnosno-obavještajne službe, to nisam mogao biti.



• Vratimo se na depolitizaciju policije. Može li u depolitiziranoj policiji financije voditi osoba koja je pod istragom? Mislim na državnog tajnika Ivu Bačića zaduženog za financije, koji je takvo isto zaduženje imao u Ministarstvu obrane kada su kupljeni vojni kamioni čija je nabava predmet krim-obrade.
– Ako tako tvrdite, svakako prejudicirate krivnju i svakako griješite. Ne može netko biti kriv samo zato što se oko nečega provodi istraga, i odmah biti profesionalno eliminiran.

• Ako je tako, zašto se onda suspendira policajca koji je pod sumnjom da je prekoračio ovlasti, ili pod sumnjom da je pisao blog za radnog vremena?
– Nije isto. Slučaj za koji pitate je već nekoliko puta tretiran, s njime se već pozabavila Državna revizija, preispitan je i na drugim razinama, a sada se još jednom provode istražne radnje i vrlo brzo ćemo vidjeti što će one pokazati. Osim toga, istraga se ne vodi protiv Ive Bačića, iako će i on o svemu dati svoj iskaz.

• Jeste li, prilikom imenovanja Milijana Brkića za zamjenika ravnatelja policije, preispitivali koliko je to dobro budući da je kao zapovjednik Alfi odbio zapovijed o privođenju generala Mirka Norca?
– Što se Milijana Brkića tiče, mogu reći da on spada u krug mojih najbližih dugogodišnjih suradnika i u njega imam puno povjerenje. Riječ je o nadasve poštenom, principijelnom čovjeku koji je odan principima struke i poštuje zakone. U epizodu koju spominjete ne bih ulazio, i nisam siguran da ste u pravu i da je u slučaju generala Norca bilo sve baš tako kao što se prezentira. Smatram da je s Brkićevim dolaskom Ravnateljstvo policije dobilo na kvaliteti rukovođenja. Treba znati da nisam došao na mjesto ministra da okupljam ljude prema umjetničkom dojmu, nego pred sobom imamo vrlo ozbiljne zadaće koje su u tijeku. To je dio proaktivnog stava što se i vidi u proteklih mjesec dana u kojima policija ima izvanredne rezultate. Sve što se dogodilo je i riješeno. Ostao je slučaj ubojstva Ivane Hodak za koji također vjerujemo da ćemo ga riješiti. U zadnja dva mjeseca razriješeno je sedam ubojstava i oko 60 razbojstava u Zagrebu. U policiji se mijenja raspoloženje, pada psihoza. Vraća se profesionalna sigurnost, ljude potičemo da rade svoj posao i da se ne obaziru ni na šta osim na ono što zakon kaže. Prema tome, da bismo tako radili i nastavili takvim putem, potrebno je okupiti najbolje ljude, a Milijan Brkić sigurno je među takvima.

• Nikada niste progovorili ni riječi o tome kako je lociran general Gotovina, a ostalo je nejasno i zašto nije taj slučaj razriješen dokraja u smislu otkrivanja pomagača i financijera bijega. Zašto?
– Kako nije?

• Pa tko je onda financirao bijeg?
– To su stvari iz sfere kojima je baratala obavještajna služba i dijelom policija, i bilo bi krajnje neprofesionalno o tome govoriti. Sve što se odnosi na taj slučaj spada u pitanja nacionalne sigurnosti i o njima ne bih govorio čak ni da imam 80 godina i da pišem memoare. Služba je postala profesionalna, i prema neposrednim ocjenama i informacijama, podigla je svoj ugled u Europi.

• Kada ste došli na čelo MUP-a neki su prigovorili zašto nemate, kao dojučerašnji šef tajne službe, podatke o tome tko stoji iza mafijaških ubojstava i premlaćivanja. Ima li mjesta takvom razmišljanju?
– Ubojstva je teško prevenirati, posebno, kao što se to sada vidi, kada izvršitelji dolaze iz okruženja, kada praktično mogu doći ovamo, obaviti svoj prljavi posao i vratiti se u jednome danu. Nema, slobodan sam reći, tajne službe koja sve može prevenirati. S druge strane SOA-i je primarni posao nacionalna sigurnost, protuobavještajni rad i borba protiv terorizma. Što se, pak, policije tiče, tu je u prvom planu preveniranje. Zapravo, želim naglasiti da je proaktivno djelovanje glavni aspekt policijskog djelovanja u budućnosti. Uvest ćemo veći nadzor nad kriminalnim skupinama, pratiti ih i jačati obavještajni rad.



• Govorite o jačanju kriminalističke policije?
– U tijeku je osnivanje takozvanog policijskog USKOK-a, posebne organizacijske jedinice koja će biti sastavljena od kvalitetnih ljudi koji će raditi na načelima modernih policija o kojima sam govorio. Promjene se već vide, i to na dva slučaja, u vrlo kratkome razmaku, kada je policija u Rijeci došla do informacija iz kriminalnog miljea i doznala za planirana ubojstva te ih spriječila. Rijeka ima ove dobre rezultate zato što je dulje vrijeme pratila kriminalni milje, i zato što je posrijedi bila djelotvorna sinergija između policije i SOA-e. Napokon nije bilo bolesnih konkurencija, natjecanja, zatvaranja, kompleksa ili tko zna čega.

• Dulje vrijeme su se provlačile priče da SOA i policija nisu surađivale. O čemu se tu radilo?
– Kao čelnik SOA-e mogu reći da smo apsolutno bili raspoloženi za suradnju i da je policija od nas dobivala velike količine raznih vrsta informacija. Mislim da je problem bio u MUP-u u dijelu kojeg je bio zazor i predrasude koje se vuku iz prošlih vremena.

• Je li istina da je bilo faza kada ste bolje surađivali s Državnim odvjetništvom nego policijom?
– S Državnim odvjetništvom smo odlično surađivali. Možete isto pitanje postaviti i glavnom državnom odvjetniku Mladenu Bajiću.

• Kako napreduju istrage za ubojstvo Ivane Hodak te ubojstvo Ive Pukanića i Nike Franjića? U javnosti postoji čitav niz teorija o motivima ubojstava. Koje su ispravne?
– Jedina ispravna teorija je ona koja je bazirana na činjenicama, a to je ono što policija priopćava. Slučaj Pukanić je u velikoj mjeri riješen. Otkrili smo izvršitelje, organizatore, tehničke provoditelje i naravno da imamo i putokaz prema naručitelju. To je teži dio, ali ga smatramo rješivim.

• Što kažete na opaske da ste najmoćniji čovjek u zemlji?
– Zašto bih to bio?

• U tome se kontekstu navodi da je SOA-u naslijedio čovjek koji je bio vaša desna ruka, a pritom ste još na čelu represivnog aparata.
– Pa tko bi nakon mog odlaska trebao biti na čelu SOA-e osim čovjeka koji sa mnom usko surađuje četiri godine, koji je definitivno kvalitetan profesionalac. A na pitanje moći mogu odgovoriti da je jedan ministar toliko moćan koliko uspije uspostaviti dobar sustav. Ako sustav ne funkcionira, ako se ne borimo protiv kriminala, ako ima kriminala u samoj policiji, onda smo jadni i nemoćni.

• Jeste li zadovoljni proračunom?
– S obzirom na generalne okolnosti, apsolutno moram biti zadovoljan. Dobili smo šest posto više novca, ali ćemo ipak morati odustati od nekih planova. Konkretno, nabava novih odora za policiju morat će se odgoditi na godinu dana. No, sve naše vitalne funkcije kvalitetno su popraćene i idemo na aktivnosti koje se odnose na formiranje policijskog USKOK-a. Najviše novca bit će potrošeno upravo na to tijelo. Idemo s edukacijom i nabavom vrlo sofisticirane tehničke opreme.

• Novi Zakon o kaznenom postupku koji iz temelja mijenja sustav primijenit će se već za šest mjeseci. Je li dobra takva brzina?
– Dobra je ako je zakon dobar, a dobar je jer pojednostavnjuje postupak i više neće biti dupliranja istražnih radnji.


Alergičan na dim i prestar za košarku

• Trenirate li i dalje nanbudo?
– Ne. Idem u teretanu i trčim po traci.

• Što radite u košarci?
– Potpredsjednik sam Hrvatskoga košarkaškog saveza i potpredsjednik sam Košarkaškog kluba Zagreb.

• Igrate li košarku?
– Povremeno.

• Idealan odmor?
– Ne znam. Nešto dobro pročitati.

• Izlazite li?
– Povremeno.

• Zadnji koncert?
– Mislim da je bio Joe Cooker.

• Je li istina da ste kao student čitali Franju Tuđmana?.
– Povjesničar rado čita zabranjena djela. Velike ideje – mali narodi, Nacionalno pitanje u suvremenoj Europi – bilo je to omiljeno štivo.

• Najbolji pisac?
– Ha, najbolji? Ima ih više. Dostojevski, Tagore, Singer, Selimović, stari aktualni Slobodan Novak, pjesnici Ujević, Sudeta, Dizdar, A. B. Šimić.

• Najbolji kolumnist?
– Svojedobno sam volio Veselka Tenžeru. Ove danas gledam drugačije.

• Ozbiljan ili veseljak?
– Nešto između. Ovisi o okolnostima, atmosferi.

• Joint?
– Apsolutno ne.

• Cigarete?
– Alergičan sam na dim.

• Žene u vojsci i policiji?
– Apsolutno da.

f
OSOBNO ISKUSTVO
Kako mi je LUNA 2 spasila pripreme za vjenčanje najbolje prijateljice

A1 izdvaja za Vas