Dugo će se još izučavati kako je točno šef mađarske oporbe Péter Magyar uspio toliko brzo uzletjeti u anketama i postati izravna prijetnja premijeru Viktoru Orbánu. Uspije li na kraju i pobijediti na parlamentarnim izborima koji se održavaju u nedjelju, Magyarova politička persona ući će gotovo u legendu. Ovaj političar došao je od praktično potpune anonimnosti na početku 2024. u rekordno kratkom roku do statusa najveće prijetnje koju je Orbán imao u ovih 15 godina na vlasti. Magyarova stranka Tisza vodi u brojnim anketama i čini se da postoji ozbiljna šansa da bi mogao pobijediti na izborima.
No dobri poznavatelji mađarske političke scene isto tako povlače ručnu i naglašavaju da su ankete predviđale sličan scenarij i posljednjih nekoliko puta, a Orbán je svejedno uspio pobijediti, i to relativno uvjerljivo. Pa ipak, mađarski oporbenjaci nadaju se da je ovoga puta drukčije i da će u njihovu korist prevagnuti Magyarove prozapadne poruke i ekonomska stagnacija, koja je postala i najveći uteg oko vrata mađarskog premijera. Uza sve to nadolazeći su mađarski izbori postali i mjesto intenzivne geopolitičke borbe koja je važna i za Hrvatsku – Rusija Vladimira Putina i Amerika Donalda Trumpa svaka na svoj način Orbána vide kao svojeg igrača, dok su iza Magyara stali Europska unija i europski mediji. Zato je jedno od najvažnijih pitanja europske politike u prijelazu s 2025. na 2026. postalo: tko je Péter Magyar, političar koji bi mogao iz sedla izbaciti najdugovječnijeg premijera u Europskoj uniji?
On je relativno mlad čovjek, tek su mu 44 godine. Dok je Orbán 1989. održavao govore u kojima je zagovarao pad komunističkog režima i povlačenje sovjetskih trupa iz Mađarske, Magyar je imao jedva osam godina. No Magyaru bi moglo ići u prilog to što Mađarska ima iskustva s mladim premijerima, primjerice Orbán je u prvom mandatu na čelo vlade 1998. stigao sa samo 35 godina. Magyar je ipak znatno stariji nego što je njegov rival bio u vrijeme svog političkog uspona. Najnovija zvijezda mađarske desnice stiže iz prilično privilegirane pozicije, odnosno obitelji pravnika koji su dobre karijere gradili i u komunističkoj, a poslije i u demokratskoj Mađarskoj. Magyarov je djed Pál Erőss u komunizmu bio sudac i poznati voditelj televizijske emisije o pravničkim temama.
Magyarova je majka također radila u pravosuđu, a član obitelji mu je i Ferenc Mádl, koji je bio predsjednik Mađarske od 2000. do 2005. godine. Magyarova je baka Mádlova sestra. I dok bi se moglo činiti kontradiktorno da trenutačni status quo u Mađarskoj pokušava srušiti ili barem promijeniti političar koji je i sam dio elita koje vode zemlju, Magyarova pripadnost najmoćnijim strukturama zemlje zapravo ide znatno dublje od toga tko su mu majka ili djed. Naime, Magyar je dugo godina u Mađarskoj bio najpoznatiji kao "suprug ministrice" Judit Varge, a zatim i član Orbánove stranke Fidesz koji je vrlo dobro živio od rada u javnom sektoru.
Drugim riječima, bio je insajder Orbánove vlasti. Vargu je upoznao u srednjim 20-ima i razmjerno su se brzo vjenčali. Još 2008. rodio im se prvi sin i zajedno imaju troje djece. Magyar je nakon pobjede Fidesza na izborima 2010. zaposlen u ministarstvu vanjskih poslova, a nakon toga se sa suprugom preselio u Bruxelles, gdje je našao posao u stalnom mađarskom predstavništvu u Europskoj uniji.
Radio je zatim u Mađarskoj kao pravnik u bankarskom sektoru, a zatim je bio šef državnog centra za studentske pozajmice. Njegova supruga Varga ministrica pravosuđa postala je 2019., Magyar je tih godina vodio život srednje utjecajnog člana Orbánove stranke Fidesz. To je tako moglo i trebalo ići unedogled. No sve se promijenilo 2023. i 2024. godine. Magyar i Varga razveli su se 2023. i vrlo brzo njihov je dojučerašnji brak od privatne postao javna stvar, koja je usto dobila vrlo tamnu sliku.
Mađarsku je tada potresao težak skandal kada je isplivalo da je predsjednica Katalin Novák pomilovala čovjeka koji je prikrivao pedofiliju u jednom domu za siročad. Predsjednica je morala podnijeti ostavku, a isto je učinila i Varga, koja je kao ministrica pravosuđa morala potpisati ukaz o pomilovanju. Bila je to jedna od najgorih epizoda za Orbánovu vlast.
U to je vrijeme na scenu stupio Magyar. On je u proljeće 2024. objavio dvominutnu audiosnimku svoje tada već bivše supruge (i tada već bivše ministrice pravosuđa), koju je snimio bez njezina znanja, a na kojoj Varga govori da Orbánovi suradnici pritišću pravosudne strukture kako bi promijenili dokaze u sudskom progonu nekih vladinih dužnosnika zbog primanja mita. Nakon toga Magyar je u javnosti poveo boj kao zviždač, bivši insajder koji želi osloboditi državu okova Orbánova režima, a snimku je prikazivao kao dokaz pritiska vlade i premijerovih ljudi na sudstvo.
Njegova bivša supruga Varga na Facebooku je pak optužila bivšeg supruga da ju je zlostavljao te da je te riječi od nje izvukao prljavim metodama. "Šokirana sam. Ucjenjivao me ovom snimkom godinu dana. Snimio je tajnu snimku u našoj kući i sada je koristi u političke svrhe... Bila sam terorizirana i rekla sam ono što je htio", napisala je u proljeće 2024. Varga. U iduće gotovo dvije godine ta se priča više puta povlačila u mađarskim medijima. On je žestoko demantirao optužbe o nasilju u obitelji.
Varga, koja se u međuvremenu povukla iz javnosti, 2025. se jednom prilikom pojavila kao svjedokinja na suđenju u slučaju korupcije, kada su je pitali razmišlja li o povratku u javni život, na što je odgovorila da se ne želi kandidirati ako se "natječe stvar zvana Péter Magyar". U tom trenutku njezin je bivši suprug već bio vođa mađarske opozicije, ali ona je pokazala što misli o njemu. – Izdaja nije uspjeh, posebno ako se radi o izdaji vlastite obitelji – rekla je Varga.
Magyar je pak odgovorio kako "ne želi reagirati na ovu opetovanu propagandu" i da "svojoj bivšoj supruzi želi da živi u miru". No u međuvremenu se Magyar suočio s još jednim sličnim skandalom koji pokazuje koliko je politički život u Mađarskoj postao otrovna sredina. Naime, u studenom 2024. Magyarova je bivša djevojka Evelin Vogel, s kojom je u vezi bio nakon rastave braka, objavila audiosnimke, ali ovoga puta samog Magyara u kojima je on navodno vrijeđao svoje birače, koje je opisivao kao smrdljive ljude.
On je uzvratio da ga je ona snimala potajice te je njegova stranka krenula u protunapad pa je objavila novu snimku u kojoj je Vogel navodno od Magyara tražila novac za šutnju. Mađarske su medije uskoro preplavile razne tajne snimke Magyara – i šef oporbe optužio je premijera Orbána da ga je dao prisluškivati. Tako su audiosnimke, uključujući i one u kojima se bračni i životni partneri međusobno tajno snimaju, obilježile mađarsku politiku.
U međuvremenu, unatoč skandalima, Magyar je u anketama samo rastao. Preuzeo je dotad irelevantnu stranku desnog centra Tisza i s njome krenuo u vrh. Organizirao je političke prosvjede, nastupao na skupovima, ovladao društvenim mrežama i sada predstavlja simbol otpora Orbánu, koji u 15 godina, otkako je došao na vlast, nikada nije bio ovoliko ugrožen. Valja pritom reći da je pozivanje na ankete u Mađarskoj problematično jer se općenito u javnosti smatra da one anketne kuće koje su bliže vladi predstavljaju jedne rezultate, a one koje su bliske oporbi daju sasvim druge.
No, kako bilo, i kod jednih i kod drugih dvije stranke, Orbánov Fidesz i Magyarova Tisza, dosežu podršku od gotovo 90%. Samo što jedan dan jedna anketna kuća tvrdi da je u prednosti vladajuća stranka za 10 postotnih poena, a zatim druga da vodi oporba za jednako toliko. Slična je situacija bila i na prošlim izborima, kada je udružena oporba vjerovala da može napokon srušiti Orbána, da bi on zatim ipak uvjerljivo pobijedio.
Sociolog Nikola Petrović s Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu, koji proučava političku scenu u više zemalja srednje Europe, govori nam kako Fidesz, koji je 15 godina na vlasti, dosad nije imao izazivače koji bi mu uzeli dvotrećinsku većinu. – To nije uspjelo ni ujedinjenoj opozicija na prošlim parlamentarnim izborima 2022. godine. Uspon Petera Magyara, tj. pad Fidesza, vezan je prije svega uz skandal o predsjedničkom pomilovanju iz veljače 2024. godine u slučaju seksualnog zlostavljanja djece.
Nakon toga se Fidesz više nije približio pedesetpostotnoj podršci, koju je prema anketama imao. Magyar je tu odigrao važnu ulogu kao bivši član Fidesza koji upozorava na korupciju u Fideszu – govori nam Petrović i zatim naglašava kako Magyaru sigurno pomaže staglacija u kojoj se Mađarska nalazi. Naime, posljednjih godina Orbánovu Mađarsku muči katastrofalna pojava kombinirane inflacije i stagnacije, koja u ekonomskoj teoriji nosi ime staglacija.
Od 2020. kumulativna inflacija iznosi čak 50%. Iako porast cijena uvijek pogađa stanovnike, oni bi to mogli lakše prebroditi da je istovremeno s cijenama rasla i ekonomija, kao primjerice u Hrvatskoj. No to se nije dogodilo. Dapače, Mađarska je 2023. bila u recesiji. U 2024. pak BDP joj je rastao manje od 1%. Prvih deset godina Orbánove vladavine, u kojima su njegove vlade postizale dobre ekonomske rezultate, danas se čine kao davna prošlost, i nema nikakve dileme da Magyar profitira od toga.
– Ključni je problem za Orbána taj što je u posljednjih pet godina mađarska ekonomija stagnirala ili bila u recesiji. Većina Mađara sada vjeruje da je njegova vlada prepreka razvoju zemlje. Orbán se nikada nije natjecao na izborima u ekonomski toliko nepovoljnim uvjetima – rekao je novinama Wall Street Journal mađarski analitičar András Bíró-Nagy. Dobar dio odgovora na pitanje o ekonomskoj krizi u Mađarskoj tiče se loših odnosa između Bruxellesa i Budimpešte.
Naime, EU još uvijek blokira čak 18 milijardi eura u europskim fondovima zbog mađarskog kršenja vladavine prava. Vlada te zemlje također mora platiti 200 milijuna eura kazni zbog kršenja prava o azilu, a usto još i 500 milijuna eura dodatnih penala zbog ignoriranja te presude Europskog suda pravde. Pobijedi li na izborima, Magyar je obećao da će osloboditi ekonomiju okova Orbánovih tajkuna, da će se pomiriti s Bruxellesom kako bi Budimpešta opet crpila fondove te da će zemlju uvesti u eurozonu. Dugo godina forinta je bila jedna od glavnih uzdanica mađarske ekonomije, no posljednjih je godina značajno izgubila vrijednost pa je i euro postao privlačniji Mađarima.
Svojim biračima lider mađarske oporbe stalno ponavlja da će idući izbori zapravo biti referendum o pripadnosti Mađarske zapadnoj civilizaciji. – Mađarska mora jednom i za svagda zauzeti svoje mjesto na Zapadu – ponavlja Magyar. Zanimljivo je da i Orbán govori nešto vrlo slično, iako iz svoga kuta gledišta. Tako za Magyarovu stranku Tiszu govori da je "stvorena u Bruxellesu" te da je EU financira. To ističe i kao navodni razlog zašto odbija debatirati s Magyarom pa tvrdi da će, umjesto s lutkom europskih dužnosnika, pregovarati s njima osobno u Bruxellesu.
No ne razlikuju se ova dva bivša stranačka druga u svim pitanjima. Dapače, postoji niz Orbánovih politika koje bi njegov rival naslijedio. Već je priznao da se ne osjeća baš najugodnije u Bruxellesu, da smatra da bi se europske države trebale same baviti migrantskim pitanjima, a rekao je i kako bi Mađarska trebala prestati uvoziti ruske energente tek 2035. godine. Danas je zemlja potpuno ovisna o Rusiji u tom pogledu – 95% uvoza plina i 92% uvoza nafte dolazi iz te zemlje – i Magyar očito ne misli to prekidati odmah. Također ima sličan pogled na Ukrajinu – ne podržava naoružavanje Kijeva, a o članstvu te zemlje u Europskoj uniji pitao bi svoje građane na referendumu.
Hrvatski sociolog Nikola Petrović ističe da doista postoje neka pitanja oko kojih se mađarski šefovi vlade i oporbe slažu. – U slučaju zaštite mađarska manjine u Ukrajini i uvoza ruskih energenata, pitanjima na kojima Magyar ne nudi zaokret, radi se o nečemu što je prepoznato kao zaštita mađarskih nacionalnih interesa. No Magyar nudi zaokret u odnosu na Orbánovu politiku prema Rusiji jer se tu približava pozicijama Europske komisije i snažnoj osudi ruskog utjecaja u Europi. Potporu Ukrajini Orbán je intenzivnim predizbornim kampanjama od 2022. godine pretvorio u osudu opozicije kao onih koji potiču na rat, a Fidesz s druge strane prikazuje kao stranku mira.
Trenutačno na ulicama Budimpešte i drugih mađarskih gradova traje propagandni rat. Vlast plakatima optužuje Magyara da planira povećati poreze kako bi EU financirao korupciju ukrajinskih političara, a aktivisti opozicije na plakatima ispisuju da su to laži i ruska propaganda koja se promovira novcem poreznih obveznika. Bitna razlika između Orbána i Magyara jest i u tome da Magyar podupire uvođenje eura u Mađarskoj. Što se tiče konzervativizma, Magyar se ne upliće previše u ta pitanja kako bi privukao glasove i razočaranih glasača Fidesza i glasača oslabljene ljevice. No ne podupire radikalnu anti-LGBT politiku Orbána i ne bi je nastavio – govori nam naš sugovornik.
Zanimljivo je da će izbori imati važnu vanjskopolitičku dimenziju. I sam Magyar govorio je nekoliko puta da se Rusija pokušava uplesti u izbore i održati Orbána na vlasti. Trump je mađarskog premijera podržao još u listopadu 2024., šest mjeseci prije izbora.
– Mi volimo Viktora. Znam da se mnogi ne slažu sa mnom, ali ja sam jedini važan. Vi ste fantastični – rekao je prilikom njihova susreta u Egiptu Trump mađarskom kolegi, s kojim je tijekom godina izgradio osobnu i ideološku poveznicu. Amerikanac je zatim ustvrdio da iza njega stoji "stopostotno", kao i da će sigurno ostvariti bolji rezultat nego na prethodnim izborima. S druge strane, jednako je tako jasno da Bruxelles preferira Magyarovu pobjedu iako to neće glasno izreći.
No u Europi je važan još jedan geopolitički kontekst – Orbánov visok rejting na europskoj desnici. Mađarski je premijer postao simbol otpora Europskoj uniji, migracijama, prozapadnim geopolitičkim odlukama te općenito liberalnom konsenzusu. Kada bi doista sišao s vlasti, to bi bio udarac za populiste svih boja, okusa i mirisa na Starom kontinentu, pa i šire. To koliko je mađarski čelnik postao sinonim sa svojim politikama, govori nešto vrlo pozitivno o njemu, pita li se njegove zagovornike, ili vrlo negativno, kako bi to rekli kritičari.
– Viktor Orbán zasigurno je prvo ime srednjoeuropske radikalne desnice, ali i nakon Trumpa drugo ime zapadne radikalne desnice. Za razliku od Trumpa, Orbán je istinski ideolog te već dugi niz godina uspješno konstruira narative radikalne desnice o ugroženosti nacionalno orijentiranih kršćana. Orbánov poraz bio bi snažan udarac za srednjoeuropski populizam, posebno u trenutku kad se čini da se u srednjoj Europi događa njegov povratak, prije svega pobjedom Andreja Babiša na češkim parlamentarnim izborima. Orbánovim odlaskom Babiš ili Janez Janša izgubili bi ideološki orijentir i primjer snažnog otpora Bruxellesu – govori nam hrvatski sociolog.
Isto tako, promjena vlasti u Budimpešti vodila bi i drukčijim odnosima između Hrvatske i Mađarske. – Pobjeda Magyara vjerojatno bi značila poboljšavanje odnosa s HDZ-ovom Vladom i zato što je Magyarova stranka Tisza postala članica Europske pučke stranke. Pitanje je bi li došlo do istinskog približavanja oko pitanja energetike, tj. JANAF-a i pozicije Ine u MOL-u jer ta pitanja obje strane smatraju strateškim nacionalnim interesima, no moguće je da bi retorika bila ublažena.
Dublja integracija Mađarske u EU, koju najavljuje Magyar, mogla bi pojačati ekonomske veze između Hrvatske i Mađarske. S druge strane, Orbánov odlazak doveo bi do smanjenog naglaska na povijesne teme i mađarske teritorije izgubljene nakon Prvog svjetskog rata. Orbán te teme koristi kako bi pokazao da liberalni Zapad konstantno ugrožava mađarske nacionalne interese, a to pak izaziva napetost u zemljama poput Hrvatske koje su bile dio ugarskog dijela Monarhije. Predsjednik Milanović bi pak izgubio euroskeptičnog sugovornika s kojim dijeli otpor prema uplitanju Bruxellesa u nacionalna pitanja – smatra sociolog Nikola Petrović.
Otvori KEKS Pay
djeluje arogantno, prepotentno, kako mu vjerovati kada je do prije dvje godine bio u Fidesu, dobijao "posliće"... žena mu bila ministrica pravodja kod Orbana godinama... vrlo mutan tip. Madjari imaju lošije alternative čak i od nas!!