Nijedan neprijateljski vojnik ne bi preživio takav napad", poručio je zapovjednik iranske vojske Amir Hatami, upozorivši da bi svaka kopnena operacija protiv Irana naišla na snažan i odlučan odgovor. Kazao je da su terenskim zapovjednicima dane jasne upute da prate kretanje neprijateljskih vojnika s maksimalnom preciznošću i oprezom, uz naglasak na stalni nadzor i pravodobno reagiranje. Istaknuo je potrebu izrade i provedbe operativnih planova za različite scenarije napada kako bi se svaka potencijalna prijetnja neutralizirala u najkraćem mogućem roku. Dodao je da je cilj ukloniti opasnost rata i osigurati potpunu sigurnost građana, uz poruku da Iran neće prihvatiti rješenja koja bi sigurnost drugih gradila na štetu vlastitog naroda.
ODGOVOR AMERIKANCIMA
Teheran uzvraća prijetnjom: Rat će se završiti poniženjem i predajom neprijatelja
Izjava Amira Hatamija dolazi u trenutku dodatno zaoštrene retorike nakon govora američkog predsjednika Donalda Trumpa, u kojem je najavljen daljnji pritisak na Iran i moguća nova faza sukoba, što se u analitičkim krugovima tumači kao signal eskalacije, pa i mogućnosti kopnene operacije
Komentara 1
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.
Otvori KEKS Pay
Europa je već prešla prag običnog uznemirenja na tržištu i ušla u fazu kriznog upravljanja, premda se javnosti još nudi umirujući ton (ali sve manje). Ožujak je izdržan zahvaljujući zalihama, tankerima i LNG pošiljkama koje su krenule prije nego što je rat SAD-a i Izraela protiv Irana blokirao tokove kroz Hormuški tjesnac. No, travanj i svibanj donose puni učinak izgubljenih isporuka, oštećene infrastrukture i skupljeg osiguranja brodova. Zato Europska komisija od početka prošlog mjeseca gotovo tjedno okuplja krizne naftne i plinske skupine, dok ECB, kao i OECD već računaju sa spojem više inflacije i slabijeg rasta. Službena poruka iz Bruxellesa govori da neposredne nestašice "još nema". Ali isti taj Bruxelles aktivira mjere koje pripadaju rječniku izvanrednog stanja. EU države drže obvezne naftne zalihe u visini najmanje 90 dana neto uvoza ili 61 dan potrošnje, Komisija traži pravodobnu i koordiniranu pripremu za opskrbu naftom i derivatima, a europske članice sudjeluju s oko petine u rekordnom puštanju više od 400 milijuna barela strateških rezervi koje koordinira IEA. Kod plina Komisija poziva članice da već na početku nove sezone punjenja koriste "fleksibilnosti" i razmotre spuštanje cilja punjenja skladišta na 80% kako bi se izbjegla ljetna panična kupnja. Promjena dolazi brže nego što se čini – tržišta već pucaju po šavovima, a svakodnevica će se preoblikovati prije nego što stignemo reagirati.