U svijetu se već gotovo tri desetljeća 1. prosinca obilježava kao Svjetski dan AIDS-a, s ciljem podizanja svijesti javnosti o infekciji HIV-om i AIDS-u, ali i radi o prevenciji zaraze HIV-om, te dostupnosti terapije čijom se primjenom postiže gotovo normalno očekivano trajanje života zaraženih, kao u zdravoj populaciji.
U zadnjih pet godina u Hrvatskoj se prosječno bilježi oko 95 novodijagnosticiranih slučajeva infekcije HIV-om godišnje, što Hrvatsku, sa stopom od 22 zaražena na milijun stanovnika, svrstava među zemlje s niskom učestalošću infekcije HIV-om.
Europski prosjek u 2016. bio je 59 zaraženih na milijun stanovnika, ističu u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo (HZJZ).
Značajan dio zaraza otkrije se u kasnom stadiju
U Hrvatskoj se bilježi porast novodijagnosticiranih slučajeva HIV-a među muškarcima koji prakticiraju spolni odnos s osobama istog ili oba spola, a slično je i u drugim europskim zemljama (porast od 33 posto u odnosu na 2004. godinu).
Drugi po zastupljenosti je visokorizičan heteroseksualni put prijenosa (26 posto), a razmjerno je malen udio osoba koje su se zarazile injektiranjem droga (5 posto).
Iako se postotak novootkrivenih osoba s infekcijom HIV-om, koje imaju i AIDS, smanjuje u odnosu na sve novootkrivene osobe kojima je dijagnosticirana ta infekcija, još je uvijek nepovoljno to što se značajan dio zaraza HIV-om (oko 40 posto) otkrije u kasnom stadiju infekcije ili kad je zaražena osoba već oboljela od AIDS-a.
Po podacima Registra za HIV/AIDS Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, u razdoblju od 1985. godine, kada su zabilježeni prvi slučajevi zaraze HIV-om u Hrvatskoj, do studenog 2017. godine evidentirana je ukupno 1521 osoba kojima je dijagnosticirana HIV infekcija, od čega ih je njih 496 oboljelo od AIDS-a. U istom je razdoblju od HIV/AIDS-a umrlo 262 osobe.
Tema ovogodišnjeg Svjetskog dana AIDS-a je "Pravo na zdravlje" i promoviranje važnosti jednakih prava na zdravlje za sve ljude diljem svijeta. To znači da svi, uključujući i ljude koje žive s infekcijom HIV-om, imaju pravo na prevenciju i liječenje, pravo donošenja odluke vezane za svoje zdravlje i pravo na život pun poštovanja i dostojanstva, bez diskriminacije.
Većina osoba zaraženih HIV-om su pripadnici marginaliziranih skupina u društvu, te ujedno osobe kojima se najčešće krši pravo na zdravlje.
U svijetu je 2016. godine s HIV infekcijom živjelo 36,7 milijuna ljudi, od čega je 1,8 milijuna bilo novootkrivenih slučajeva zaraze, a milijun ljudi umrlo je od posljedica AIDS-a.
Pad broja novih infekcija HIV-om za 35 posto
Na globalnoj razini preventivni programi su u odnosu na 2000. pridonijeli smanjenju broja novih infekcija HIV-om za oko 35 posto, a poboljšanje dostupnosti antiretrovirusnih lijekova je smanjilo broj smrti od posljedica infekcije HIV-om i AIDS-a za oko 45 posto u odnosu na 2005. godinu.
Europski centar za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC) navodi kako je u 2016. godini u 31 europskoj zemlji zabilježeno ukupno oko 29.000 novih slučajeva infekcije HIV-om i AIDS-a, što čini opću stopu od 5,9 na 100.000 stanovnika.
Također, broj slučajeva AIDS-a i smrti od AIDS-a u zadnjih dvadesetak godina ima silazni trend pojavnosti.
ECDC kao poruku ovogodišnjeg Svjetskog dana AIDS-a naglašava problem kasnih dijagnoza i važnost osiguranja dostupnog testiranja na HIV, uključujući testiranje u zajednici i inovativne pristupe testiranju.
Ovo su simptomi raka usta koje oboljeli rijetko prepoznaju na vrijeme:
Zašto se ne spominje da su najveći broj novooboljelih homoseksualci?