Hoće li radno vrijeme u Crnoj Gori biti kraće za sat i od kada, znat će se nakon pregovora koje vode Vlada, reprezentativni sindikati i poslodavci. Na posljednjem Socijalnom vijeću najviše su negodovali predstavnici građevinskog i turističkog sektora, koji već sada funkcionira sezonski i s kroničnim nedostatkom radne snage.
„To bi podrazumijevalo temeljnu reorganizaciju poslova, forsiranje prekovremenog rada i preraspodjelu radnog vremena (za što postoje ozbiljna zakonska ograničenja), kao i dodatne troškove ili nova zapošljavanja koja mnogi ne mogu financirati. Skraćivanje radnog vremena za većinu poslova u turizmu apsolutno nije moguće“, navode iz Unije poslodavaca Crne Gore, piše DW.
Iz Ministarstva rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga, s druge strane, poručuju da od 1. siječnja ove godine do danas Inspekcija rada nije evidentirala potrebu za uvođenjem prekovremenog rada u gospodarskom sektoru. „Proces implementacije bit će pažljivo planiran, u suradnji sa sindikatima, poslodavcima, akademskom zajednicom i drugim relevantnim dionicima. Fokusirani smo na analize koje će pokazati kako se sedmosatni radni dan može primijeniti u praksi, bez ugrožavanja ekonomskih pokazatelja“, priopćili su za DW iz ureda ministrice Naide Nišić.
U javnom sektoru male Crne Gore radi gotovo 80 tisuća ljudi, što čini trećinu ukupno zaposlenih u zemlji. Prenapučena, uglavnom stranački zaposlena administracija, često je spora i neučinkovita. Iz privatnog sektora stoga pozivaju državu da se prije skraćenja radnog vremena pozabavi optimizacijom javne uprave, povećanjem njezine učinkovitosti, ali i suzbijanjem sive ekonomije i zlouporabe bolovanja.
Dio rješenja, međutim, u resoru ministrice Nišić vide upravo u smanjenju broja radnih sati. „Suvremeni europski trendovi i brojna istraživanja potvrđuju da kraće radno vrijeme ne znači nižu učinkovitost – naprotiv, ono vodi većem zadovoljstvu zaposlenih, manjoj stopi bolovanja, većoj motivaciji i većoj dugoročnoj koristi za poslodavce i društvo u cjelini“, navode iz Ministarstva.
Ukoliko izmjene Zakona o radu, koje predviđaju uvođenje sedmosatnog radnog vremena, dobiju potporu većine u Parlamentu, Crna Gora će, prema našem istraživanju, postati prva država u regiji i Europi koja je zakonski definirala radno vrijeme od sedam sati. Francuska je najpoznatiji primjer skraćenog radnog vremena sa zakonskom normom od 35 sati tjedno (što u prosjeku iznosi 7 sati dnevno), ali to nije eksplicitno definirano kao „sedmosatno radno vrijeme“.
Obećanje o uvođenju sedmosatnog radnog vremena prvi put je iznio lider PES-a i premijer Milojko Spajić, povodom Međunarodnog praznika rada prije dvije godine. Tada je najavio da će skraćenje radnog vremena s 40 na 35 sati tjedno predložiti kao dio programa „Europa sad 2“, na kojem je vladajući PES temeljio predizbornu kampanju. Nakon formiranja Vlade, Spajić je više puta najavljivao skraćenje radnog vremena, čak i do kraja prošle godine, no još se čeka da se to i dogodi.
Otvori KEKS Pay
Trebalo bi uvesti pravilo da radnik koji je plaćen minimalnom plaćom može raditi 6 sati, a 7 sati onaj koji ima plaću ispod državnog prosjeka.