Energetski sektor u Hrvatskoj ulazi u fazu u kojoj više nije dovoljno samo graditi nove elektrane jer ključno pitanje postaje može li ih mreža uopće "progutati". Upravo to bila je jedna od glavnih poruka konferencije Solar Flex Croatia 2026, u organizaciji Obnovljivih izvora energije Hrvatske (OIEH) i SolarPower Europea, na kojoj su stručnjaci upozorili da bez baterijskih sustava i jače infrastrukture daljnji razvoj obnovljivih izvora neće biti moguć.
- Situacija koju imamo danas jasno pokazuje koliko se energetski sektor mijenja i koliko su fosilna goriva osjetljiva na vanjske poremećaje - rekla je direktorica OIEH Maja Pokrovac. Naglasila je da se ključ stabilnosti sve više pomiče prema domaćoj proizvodnji i skladištenju energije.
- Zemlje koje su ulagale u obnovljive izvore i baterije, danas nemaju problema s opskrbom i imaju niže cijene električne energije - dodala je, podsjetivši na primjere Njemačke, Italije i Bugarske. U fokusu konferencije bila je prva nacionalna studija o baterijskim spremnicima koju su inicirali OIEH uz podršku Europske banke za obnovu i razvoj, a izradili Energetski institut Hrvoje Požar i FER. Studija prvi put konkretno pokazuje gdje u hrvatskoj mreži nastaju "čepovi" i koliko bi baterija bilo potrebno da se oni ublaže.
Jednostavno rečeno, problem je u tome što se sve više električne energije proizvodi iz sunca i vjetra, ali mreža nije građena za takav sustav. Kada proizvodnja naglo poraste, a potrošnja to ne prati, dolazi do zagušenja, i tada se dio proizvedene energije mora ograničiti ili se projekti uopće ne mogu priključiti.
- U studiji "Identificiranje lokacija mrežnih zagušenja na elektroenergetskoj mreži i potreba za baterijskim spremnicima energije u Republici Hrvatskoj" identificirali smo ključna zagušenja u mreži i definirali gdje su baterije najpotrebnije - objasnio je doc. dr. sc. Ninoslav Holjevac sa Zavoda za visoki napon i energetiku pri FER-u. U postojećem stanju, kaže, optimalno je oko 1700 MW baterijskih kapaciteta raspoređenih na 22 lokacije, dok scenarij do 2030. predviđa znatno manje, oko 350 MW. No, kada se uzmu u obzir svi projekti koji su već u planu ili imaju odobrenja, slika se mijenja.
- To je scenarij koji pokazuje realno stanje u budućnosti. Tada dolazimo do potrebe od oko 1600 MW baterija na 17 ključnih lokacija - rekao je Holjevac, dodajući da su najveći pritisci u Dalmaciji, posebno oko Splita te dijelom oko Rijeke. Važno je, međutim, da baterije nisu čarobno rješenje. One mogu pomoći, ali ne mogu zamijeniti razvoj mreže.
- Baterijama možemo kupiti vrijeme kako bismo nastavili s razvojem obnovljivih izvora, ali bez ulaganja u mrežu ne možemo dugoročno riješiti sustav - upozorio je Holjevac. Drugi dio analize bavio se utjecajem baterija na tržište električne energije. Kako je pojasnio dr. sc. Dražen Balić iz Energetskog instituta Hrvoje Požar, baterije ne snižavaju nužno prosječnu godišnju cijenu struje, ali značajno mijenjaju način na koji se cijene formiraju.
- U određenim trenucima mogu promijeniti cijene i do 25 posto jer energiju pohranjuju kada je jeftina, a vraćaju u sustav kada je skupa - rekao je Balić. To ima i širi učinak; smanjuje se bacanje energije iz obnovljivih izvora i sustav postaje učinkovitiji. Drugim riječima, više proizvedene energije se stvarno i iskoristi.
Na europskoj razini trend je jasan. Kako je istaknuo Arthur Daemers iz SolarPower Europea, solarna energija već je prošlog lipnja bila glavni izvor električne energije u Europi, ali bez baterija se taj rast neće moći nastaviti, upozorio je, dodajući da Europa mora ubrzati kako bi ostvarila ciljeve do 2030.
Sličnu poruku poslao je i Luka Balen, direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, istaknuvši da Hrvatska ima velik potencijal, posebno u solarnim projektima, ali da bez pametnih mreža i skladištenja energije taj potencijal neće biti iskorišten. Podsjetio je da je u posljednjih nekoliko godina sufinancirano oko 15 tisuća kućnih solarnih elektrana, uz sve veći interes građana i poduzetnika.
Da se radi o sustavnoj promjeni, a ne samo o tehnološkom trendu, naglasila je i Tanja Radić Lakoš, državna tajnica u Ministarstvu zaštite okoliša i zelene tranzicije.
- Baterije postaju most između proizvodnje i potrošnje energije i temelj nove faze razvoja energetskog sustava - rekla je, dodajući da zelena tranzicija nije samo pitanje okoliša, nego i dugoročne sigurnosti.
Otvori KEKS Pay
