Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Vijesti Hrvatska

Strategija tek šansa za konkretne politike: Planirana veća ulaganja u znanost, manja administracija...

Iz svega ovoga Hrvatska bi trebala imati benefite u obliku rastućeg izvoza, bolje demografske slike i ravnomjernog regionalnog razvoja.
13. studenoga 2020. u 17:08 6 komentara 279 prikaza
Zagreb:  Andrej Plenković održao u Banskim dvorima konferenciju za medeije
Foto: Patrik Macek/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/5

Vlada je jučer predstavila nacrt Nacionalne razvojne strategije do 2030. godine, koja je formalni preduvjet za potpisivanje partnerskih sporazuma s Europskom komisijom te izradu proračuna i operativnih programa za novu financijsku perspektivu. Na njoj će se temeljiti i Nacionalni plan oporavka koji je, tvrde u Vladi, već gotov, a podloga je za povlačenje gotovo 10 milijardi eura koji su Hrvatskoj na raspolaganju za oporavak od posljedica epidemije.

premijer predstavio Pogledajte Vladinu razvojnu strategiju Hrvatske do 2030. godine!

Ambiciozan dokument pred Hrvatsku je postavio prilično visoke ciljeve što bi Hrvatsku, po premijerovim riječima, u idućem desetljeću trebalo pretvoriti u konkurentnu, inovativnu i sigurnu zemlju prepoznatljiva identiteta i kulture, očuvanih resursa, kvalitetnih životnih uvjeta i jednakih prilika za sve. Predstavljeni nacrt počiva na četiri razvojna smjera: održivom gospodarstvu i društvu, jačanju otpornosti na krize, zelenoj i digitalnoj tranziciji te ravnomjernom regionalnom razvoju.

Iako se na dokumentu radilo od 2017., u Vladi ističu kako je na definiranje ovih ciljeva uvelike utjecala globalna kriza uzrokovana epidemijom COVID-19, a uvjereni su kako se kriza može pretvoriti u potencijal koji će omogućiti rast i povećanje blagostanja stanovništva u idućem desetljeću. Strategija tako predviđa značajan rast gospodarstva i životnog standarda, koji Vlada namjerava osigurati stimulativnim politikama za produktivna poduzeća i industriju, uz manju prisutnosti države u gospodarstvu, fleksibilnije zakonodavstvo, efikasnije stečajne postupke i šire izvore financiranja poduzeća.

Zagreb: Izjave za medije nakon sjednice Nacionalnog vijeća za uvođenje eura RAZVOJNA STRATEGIJA Plenković o Milanovićevom prijedlogu: 'Oporbu smo već jednom zvali pa nitko nije došao'

Usitnjena administracija

Brži rast Vlada planira ostvariti i većim ukupnim ulaganjima u znanost i inovacije, a najavljuje se i preispitivanje svih troškova države kako bi se otvorio prostor za daljnje porezno rasterećenje gospodarstva. Vlada u strategiji priznaje i da usitnjenost javne administracije stvara probleme u koordinaciji među institucijama te najavljuje intenziviranje reformi koje bi trebale rezultirati efikasnijom javnom upravom na lokalnoj razini i pravosudnim sustavom. Iz svega ovoga Hrvatska bi trebala imati benefite u obliku rastućeg izvoza, bolje demografske slike i ravnomjernog regionalnog razvoja.

U predstavljenom dokumentu, međutim, nema rokova niti mjerila na temelju kojih bi se pratilo ispunjavanje svih tih ciljeva, no i Plenković i resorna ministrica Nataša Tramišak ističu kako će se s njime uskladiti sektorski strateški dokumenti, njih ukupno 67. Sve bi te strategije trebale biti donesene tijekom iduće godine, a na temelju njih i niži provedbeni dokumenti pa bi do tada trebale biti jasnije i konkretne mjere za postizanje zadanih ciljeva. Iz prvih reakcija stručnjaka čini se, međutim, kako oni nemaju previsoka očekivanja od ovog dokumenta.

Sabor nastavio sjednicu raspravom o izmjeni i dopuni Poslovnika Hrvatskoga sabora podnijeli ustavnu tužbu a nema ih Saborska većina: Zašto nema oporbe, tražila je sudjelovanje u raspravama

– Strategiju gledam samo kao na formalni dokument koji moramo imati da bismo mogli povlačiti sredstva iz Europskih fondova i s te je strane takav dokument zadovoljio zadanu svrhu –, kaže analitičar Ekonomskog instituta Željko Lovrinčević, koji se nada da će iz njega ipak proizaći neke daljnje strategije i politike.

– U sadržajnom smislu nema ništa posebno kad je riječ o opredjeljenjima i ciljevima. Navode se opća mjesta kao što su sretno društvo, funkcionalno gospodarstvo i tome slično. Dokument će poslužiti svrsi za koju je donesen, ali od njega ne treba očekivati neki novi zamah motivacije ili definiranje ključnih prioriteta, kaže Lovrinčević. Dodaje kako i druge zemlje imaju slične dokumente, ali tada se općenitost sadržaja iz strategije kompenzira drugim dobrim politikama, bilo da se radi o industrijskim, energetskim bilo o drugim politikama.

– Nažalost, Hrvatska nema tih drugih politika. Strategija će formalno poslužiti svrsi, ali neće ispuniti ciljeve i aktivnosti koji su nam potrebni. To je naš problem – veli Lovrinčević.

Koprivnica: Nakon sjednice Gradskog vijeća Zoran Milanović obratio se medijima PISMO PREDSJEDNIKA Milanović predložio Plenkoviću da u izradu najvažnijeg dokumenta za Hrvatsku uključi i oporbu

– Puno sam strategija čitao, ali ova je kuriozitet po tome što ima rečenica s više od 80 riječi. Ima rečenica koje se protežu i na deset redaka. Toga bi se i Krleža posramio – kaže Lovrinčević. Jezik kojim se pišu strategije morao bi biti pitak, jasan, rečenice kratke i motivirajuće. No, ima i bitnih propusta, primjerice dio strategije koji se bavi korupcijom napisan je samo na dvije trećine stranice, a korupcija je ključni problem zemlje, dok se dio koji se bavi zaštitom digniteta hrvatskih branitelja proteže na dvije i pol stranice.

– Iz toga je jasno da je svako ministarstvo pisalo što je htjelo i sve to skupa nije ozbiljno – navodi Lovrinčević. Ekonomist Ljubo Jurčić također uočava školske propuste u prvoj hrvatskoj desetogodišnjoj strategiji.

– Od ovog dokumenta nikakva korist. Napravljen je na isti način kao i svi dosadašnji: potpuno praktično beskorisno i nestručno. Nema ni osnovne elemente koje svaka strategija mora imati – komentira Ljubo Jurčić. Sindikalac Darko Šeperić, izvršni tajnik SSSH-a, kaže da ni oni nisu impresionirani strategijom.

Peđa Grbin SABOR RH Oporba oštro iskritizirala Vladinu poreznu reformu: 'Ovo pogoduje samo najbogatijima'

– Nisam siguran da dokument rješava problem nedostatka vizije, da nudi način kako ćemo postići da bude manje siromašnih, očuvati okoliš, dobiti kvalitetnu javnu upravu. Određivanje razvojne vizije sastoji se u tome da odaberete što vam je važnije, odredite prioritete, a ovdje nisam siguran da se to dogodilo. U socijalnoj dimenziji ciljevi su nedostatni, nismo vidjeli ništa o kvaliteti radnih mjesta, što je velik problem, radni uvjeti se pogoršavaju. Ne vidimo kako će se postići da uvjeti rada budu bolji i da plaće budu veće – kaže Šeperić. Ljubo Jurčić tvrdi da je oslanjanje na uvođenje eura kao čarobnog rješenja katastrofalna politika u ovoj situaciji za Hrvatsku.

– Prava politika bila bi uvođenje kune kao nacionalnog novca. Hrvatskoj bi bilo dovoljno da 10-ak godina koristimo kunu kao novac. To bi nam omogućilo da s priključimo trećini razvijenih EU zemalja, da postignemo dinamiku razvoja i da tek onda uvedemo euro. Sada uvesti euro i, gledajući ovaj dokument, Hrvatska će se zacementirati na dnu EU i biti EU prosjak, što je prestrašno i nedopustivo za ponosne hrvatske ljude – kategoričan je Jurčić. 

Zaprati kanal Večernjeg | Autor :

Večernjakova ruža
Mojmira Pastorčić: Šprajc mi je poslao poruku: 'Ti si sljedeće godine'. Mislila sam da je lud
UHVATI BIORITAM
Koji kronotip posjedujete? Upoznajte se s ovim unutarnjim satom koji trebate slušati
  • stefj:

    Ma cijelu tu strategiju se već danas može baciti u smeće, već nema smisla. Danas su opet povećane plaće i prava javnim strukturama, a taj segment je u strategiji označen kao jedan od gorućih problema... Jučer vlada predstavlja strategiju, danas ... prikaži još! ju već gazi... Čemu uopće rasprava u saboru, čemu uopće gubiti vrijeme na to, ove reklame u medijima i sve skupa, kada vlada isti tren primjerom pokazuje da strategija ima manju vrijednost od WC papira?... Vidjet ćete da se ništa od toga neće ostvariti, da će situacija biti puno gora. Tako smo jako zakucani u dno EU-a, a svakim takvim potezom, vlada samo zakucava još jedan čavao više...

  • boris:

    ne zanima me uopće to: planirano je, ništa to nije, bilo je vremena dovoljno do sada, ovaj notorno i dalje ponavlja stara sranja

  • Kentucky:

    I Sanader je planirao.