U južnom Jadranu posljednjih dana ponovno su zabilježeni ulovi srebrnoprugaste napuhače, jedne od najopasnijih riba u ovom području, a njezina prisutnost potvrđena je i u splitskom akvatoriju. Kako prenosi HRT, riječ je o alarmantnom signalu koji upućuje na sve izraženije promjene u morskom ekosustavu i širenje invazivnih vrsta. Stručnjaci upozoravaju da situacija više nije mjestimično, već pokazuje znakove trajnog naseljavanja ovih vrsta u Jadranu. Jakov Dulčić, voditelj Laboratorija za ihtiologiju i priobalni ribolov Instituta za oceanografiju i ribarstvo, ističe kako je riječ o zabrinjavajućem trendu.
„Situacija je takva da se neke od tih vrsta, koje su se prije pojavljivale samo u određenim periodima, sada ponovno javljaju, što je vrlo značajno. To nam ukazuje da su te ribe uspostavile svoju populaciju u Jadranskom moru. Tu prije svega mislim na srebrnoprugastu napuhaču“, upozorava Dulčić.
Posebnu opasnost predstavlja činjenica da je ova riba izuzetno otrovna. Kako navodi HRT, riječ je o vrsti iz porodice tetraodontidae, čija je konzumacija zabranjena na razini Europske unije zbog prisutnosti snažnog toksina. „Ona u svom tijelu sadrži tetrodotoksin, otrov za koji se smatra da je nekoliko puta jači od cijanida“, ističe Dulčić, apelirajući na maksimalan oprez prilikom bilo kakvog kontakta s ovom ribom.
Ribarima se savjetuje da izbjegavaju direktan dodir s napuhačom te da, ako je nužno, koriste zaštitna sredstva poput krpe kako bi spriječili potencijalno trovanje. No, napuhača nije jedina prijetnja. Sve veću zabrinutost izaziva i prisutnost vatrenjače (Pterois miles), još jedne invazivne vrste koja se ubrzano širi Jadranom. „To je vrsta koja se vrlo često nalazi, a njezina brojnost je toliko velika da može predstavljati opasnost. Zbog bodlji može doći do uboda koji ponekad može biti i vrlo težak. Iako zasad nisu zabilježeni smrtni slučajevi, zanimljivo je da je riječ o vrlo ukusnoj ribi“, kaže Dulčić.
Rastući broj ovih vrsta, kako ističu stručnjaci, jasan je pokazatelj poremećaja u morskom ekosustavu. Nedostatak prirodnih predatora omogućuje njihovo nekontrolirano širenje, što dugoročno može imati ozbiljne posljedice. „Nažalost, obje su vrste na neki način izmakle kontroli jer im brojnost stalno raste i ne postoji učinkovit način regulacije. To ukazuje na poremećaj u hranidbenom lancu“, upozorava Dulčić. Kao jedno od mogućih rješenja navodi se potreba smanjenja ribolovnog pritiska na vrste poput hobotnice, kirnje i murine, koje bi kao prirodni predatori mogle pomoći u održavanju ravnoteže u moru.
Otvori KEKS Pay
Vidi se da se bliži početak sezone: kreće propaganda o svim opasnostima Jadrana. Pretpostavljam da idućih dana slijede priče o napadima morskih pasa. A nakon Uskrsa treba svakako priče o divovskim lignjama koje povuku cijeli cruiser u dubinu...