Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 133
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
suđenje u Haagu

Srbija koristi stav Dejana Jovića o Tuđmanu kao prvom separatističkom nacionalistu

Suđenje Haag genocid
Foto: Tomislav Krasnec
1/3
12.03.2014.
u 18:45

– Tko optužuje Srbe za "veliku Srbiju"? – zapitao se pravni zastupnik Srbije Saša Obradović u izlaganju u kojem pokušava opovrgnuti tezu Hrvatske da je postojala genocidna ideja stvaranja "velike Srbije"

Srpski pravni tim na usmenoj raspravi o tužbama za genocid u Haagu koristi stav Dejana Jovića, savjetnika predsjednika Republike Ive Josipovića, prema kojemu je Franjo Tuđman bio prvi separatistički nacionalist koji je došao na vlast u bivšoj Jugoslaviji. Nastavljajući se na tu tezu, Srbi pred Međunarodnim sudom pravde tvrde da je Miloševićeva politika prema kojoj "svi Srbi trebaju živjeti u jednoj državi" bila puka reakcija na Tuđmanov separatizam.

– Tko optužuje Srbe za "veliku Srbiju"? – zapitao se pravni zastupnik Srbije Saša Obradović u izlaganju u kojem pokušava opovrgnuti tezu Hrvatske da je postojala genocidna ideja stvaranja "velike Srbije". – Prema dr. Dejanu Joviću, glavnom analitičaru i posebnom koordinatoru Ureda predsjednika Republike Hrvatske, "Tuđman je bio prvi istinski separatistički nacionalist koji je došao na vlast u Jugoslaviji" – dodao je Obradović.

Također je citirao i američkog veleposlanika Petera Galbraitha koji je u svjedočenju na suđenju Gotovini u Haagu izjavio da je Tuđman vjerovao "u 'veliku Hrvatsku' koja bi uključivala i bosanske muslimane". – Pravomoćna presuda ICTY-ja u slučaju Kordić potvrđuje Tuđmanovu politiku "velike Hrvatske". Dakle, "velika Srbija" protiv "velike Hrvatske". Samo s jednom značajnom razlikom: u Hrvatskoj je to bila vladina politika, dok nijedan srpski dužnosnik nije proglašen krivim u ICTY-ju za zločine počinjene u Hrvatskoj... Miloševićev politički cilj da svi Srbi trebaju živjeti u jednoj državi stvoren je kao reakcija na separatistički pokret u Tuđmanovoj Hrvatskoj – tvrdi Obradović pred Međunarodnim sudom pravde. Srpski pravni tim pokušava uvjeriti Sud da ideja stvaranja "velike Srbije" nije bila službena politika Beograda, a da Vojislav Šešelj i slični političari koji su tu ideju otvoreno zagovarali nisu imali nikakve veze sa Slobodanom Miloševićem. 

Saša Obradović u svome izlaganju citirao je i dio govora Franje Tuđmana na 1. Saboru HDZ-a 24. veljače 1990. u Zagrebu.

– Tuđman je izjavio: "Naši protivnici ne vide da NDH nije bila samo tvorevina fašističkih zločinaca, nego je bila i izraz povijesnih težnji hrvatskog naroda za neovisnom državom" – rekao je sucima pravni zastupnik Srbije. 

Želeći dokazati da Šešelj nije imao veze s Miloševićevom politikom, Saša Obradović ponovo je prozvao Sonju Biserko, srpsku aktivisticu za ljudska prava, koja je svjedočila na poziv Hrvatske. 

– Stav gospođe Biserko da je Šešelj bio Miloševićev "alter ego" atraktivno je pretjerivanje koje se može lako prodavati na zapadnom tržištu – rekao je Obradović. 

U posljednjem današnjem izlaganju pravnog tima Srbije Wayne Jordash i Novak Lukić prepričavaju iskaze svjedoka koji su vidjeli ubojstva srpskih civila nakon ulaska HV-a u Knin u kolovozu 1995. godine. Jedan od svjedoka opisivao je kako su ga pripadnici hrvatske vojne policije mučili i zlostavljali. Tvrdi da su mu vojni policajci stavljali zvono oko vrata i prisiljavali ga da se glasa kao magarac ili kao pas, što su pritom, tvrdi, fotografirali. Taj je svjedok krajem kolovoza 1995. izveden pred vojni sud i optužen za separatizam, protjerivanje civilnog stanovništva i druge zločine. Tvrdi da su ga u studenom 1995. ispitivali i mučili pripadnici SIS-a. U listopadu 1996. na njemu je primijenjen Zakon o amnestiji i 17. listopada 1996. napustio je Hrvatsku i otišao u SRJ. Ovo izlaganje dio je protutužbe Srbije koja optužuje Hrvatsku za genocid nad Srbima u vojno-redarstvenoj akciji Oluja.

Još jedna svjedokinja opisala je da je vidjela pripadnike Hrvatske vojske koji pale njezinu kuću u selu Komić u blizini Korenice. U zapaljenoj kući život je izgubila njezina majka. Svjedokinja je opisala da je u njezinu selu 80 posto kuća bila zapaljeno. 

Svjedok Mirko Mrkobrad, bivši policijski inspektor u Karlovcu, opisao je u svome iskazu iz 1997. kako je svjedočio napadu Hrvatske vojske na kolonu civila kod Ravnog Rašća 8. kolovoza 1995. godine. 

Na kraju je pročitan i sažetak iskaza Save Štrpca, šefa Dokumentacijsko-informacijskog centra "Veritas", kojega Srbija poziva kao stručnog svjedoka. Prema njegovim podacima, broj izravnih žrtava operacije "Oluja" je 1713, od čega su 62 posto civili, a 38 posto uniformirane osobe.

>> Srbija: Ne možete nam ništa za genocid počinjen prije 27. travnja 1992.

Komentara 110

JU
juma
17:38 12.03.2014.

Ne samo da gospodin Jović javno zastupa ovakve stavove, nego ga mi još za to i masno plaćamo, a direktni poslodavac mu je najpopularniji hrvatski političar. Tako mazohistički narod kao što su Hrvati ne postoji na kugli zemaljskoj. Živim u inozemstvu i ovdje si, ma kako pokušavao ne mogu zamisliti takvu situaciju. To je naprosto nemoguće, ali je moguće u našoj maloj zemlji čudesa.

WA
walti
17:39 12.03.2014.

trenutno najopasniji covjek za sigurnost hrvatske je josipovic i njegova srbska bratija jovic i tatalovic pogurana od sina ubojice domoljubnih hrvata sase perkovic

Avatar WHAZZUP
WHAZZUP
17:05 12.03.2014.

dakle dejan jović savjetuje pravog Hrvata sa istaknutim hrvatskim predznakom Josipovićem? od kada se veleizdajnici u pametnih država zapošljavaju za državu? jel da je baš dobar za Hrvatsku taj josipović?....evo....vidi mu se posao iz dana u dan sve više

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije