U vremenu izraženih društvenih napetosti i polarizacija Hrvatska se suočava s pitanjem može li, i u kojoj mjeri, graditi zajedničke vrijednosti, povjerenje u institucije i kulturu otvorenog dijaloga. Rasprave o zdravstvenom odgoju, iako naizgled usmjerene na sadržaj školskog kurikuluma, zapravo otvaraju puno dublja pitanja o identitetu, društvenoj koheziji i sposobnosti sustava da odgovori na potrebe novih generacija. U pozadini te rasprave kriju se dileme o povjerenju između građana i države, ulozi škole u formiranju vrijednosti te granicama između javnog interesa i privatnih uvjerenja.Hrvatsko društvo, čini se, još uvijek traga za stabilnim mehanizmima neslaganja – za sposobnošću da se o važnim temama razgovara argumentirano, bez moralne panike i političkih podjela.
INTERVJU: RENATO MATIĆ
Sociolog o uzrocima snažnih ideoloških ratova u Hrvatskoj: Demokracija ne traži da se slažemo, nego da se znamo pristojno ne slagati
O temama – od zdravstvenog odgoja i građanske pismenosti do identiteta, društvene kohezije i generacijskih promjena – razgovarali smo s prof. dr. sc. Renatom Matićem, uglednim hrvatskim sociologom i znanstvenikom koji već godinama analizira odnose moći, društvene vrijednosti i obrasce ponašanja u suvremenom hrvatskom društvu.
Komentara 1
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.
Otvori KEKS Pay
Ne radi se o ideološkim ratovima, već teroru nasljednika i i sljedbenika zločinačkih komunista koji ne dozvoljavaju da se provede lustracija i da istina o najgorim masovnim zločinima počinjenih u Europi nakon 1945. godine izađe na vidjelo. Istina, jedina zadovoljštinaa koju možemo dati stotinama tisuća zvjerski pobijenih Hrvata na križnim putevima, jamama, stratištima, logorima, kazamatama...