Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 35
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
Stoljetno umijeće

Slavonska čipka iz rubina i ponjava preselila na modne košulje i haljine

Slavonski Brod: Uz Dane europske baštine upriličena izložba i prezentacija "Umijeće izrade sunčane čipke-motiva"
Foto: Ivica Galovic/ PIXSELL
1/6
13.10.2023.
u 17:11

S obzirom na to da su oblici sunčane čipke bili različiti, u narodu je prihvaćen jednostavan izraz – motiv

– Najvažnije je imati mirnu ruku i znati namotati. Uvijek sam se pitala kako skinuti motiv, a zapravo je vrlo jednostavno. Tko zna rasplitati, zna i namatati. A kad jednom naučiš, to više ne ide iz glave – kaže vezilja Janja Prakaturović iz Sikirevaca u brodskom Posavlju, članica udruge "Sikirevački motivi". Janja se više od 20 godina bavi izradom sunčane čipke koja se u Sikirevcima već stotinjak godina naziva motiv. Jedna od njezinih unuka završila je etnologiju i ona će, kaže, bez sumnje nastaviti seosku tradiciju, a još dvije pokazuju interes.

Učile jedna od druge

Tradicija čipkarstva, izrade sunčane čipke vrijedan je dio nematerijalne nacionalne baštine. U Sikirevcima već stotinu godina uspješno čuvaju i prenose ovo umijeće. Podrijetlo sunčane čipke je s otoka Tenerifea u Španjolskoj.

Umijeće izrade motiva pojavljuje se u slavonskoj Posavini početkom 20. stoljeća putem modnih časopisa u kojima su se popularizirale različite tehnike ručnog rada. Kako se radilo o iznimnoj ljepoti ručnog rada, izrada motiva odmah je prihvaćena i primijenjena pri ukrašavanju narodnih nošnji te kasnije kao aplikacije na svim oblicima narodnog ruha (stolnjaci, jastuci, otarci, ponjave, salvetice...).

GALERIJA Slavonski Brod: Uz Dane europske baštine upriličena izložba i prezentacija "Umijeće izrade sunčane čipke-motiva"

Slavonski Brod: Uz Dane europske baštine upriličena izložba i prezentacija "Umijeće izrade sunčane čipke-motiva"
1/6

S obzirom na to da su oblici sunčane čipke bili različiti (različitih motiva), u narodu je prihvaćen jednostavniji izraz – motiv. Izrada motiva najranije je prihvaćena upravo u tom slavonskom selu, početkom dvadesetih godina prošlog stoljeća, a od tridesetih se izrađivala i u više drugih sela. No s vremenom se specifična tehnika izrade motiva polako izgubila i zanemarila u većini mjesta. Jedino u Sikirevcima zadržala se do današnjih dana. Motivi su postali sikirevačka osobitost, nešto po čemu su prepoznatljivi i po čemu privlače pozornost.

– U naše selo čipku je donijela jedna djevojka iz Austrije i pokazivala to umijeće djevojčicama u školi. One imućnije već su tada sebi pravile rubine, pregače, ćoškove, dok one siromašnije nisu mogle jer nisu imale novca za konac. Moja je majka znala raditi motive sunčane čipke, ali ona je rano umrla. Kasnije smo mi mještanke učile jedna od druge – govori 68-godišnja Slavonka.

Sikirevci su postali središte njegovanja izrade i očuvanja motiva, pa odatle i naziv sikirevački motiv. Sikirevački motiv je šivana čipka, koja se od paške i lepoglavske razlikuje po tehnici rada. Izrađuje se običnom šivaćom iglom na prethodno izrađenoj mrežici kojoj su niti napete u krugu ili četvorini i križaju se u središtu tako da izgledaju kao zraka sunca ili žbice kotača. Svaki motiv, svaki uradak, jedinstven je ručni rad.

Kako bi se sačuvala izvornost i umijeće izrade motiva te izbjegla opasnost njegova nestajanja, osnovana je udruga "Sikirevački motivi" kojoj je osnovni cilj zaštita motiva kao izvornog proizvoda. Članovi ove udruge sikirevačku su čipku promovirali u brojnim europskim zemljama, čak i u Europskom parlamentu.

VEZANI ČLANCI:

Izvorni način izrade

U današnje vrijeme, prepoznajući izvornu ljepotu motiva, osim u narodnom ruhu, motiv se kao aplikacija sve više ugrađuje u modnu mušku i žensku odjeću (košulja, haljine, pojasevi...) ili kao aplikacija ukrasnog nakita (naušnice, ogrlice, broševi...).

– Sikirevački motivi posebni su po načinu izrade. Naše snaše su početkom 20. stoljeća vidjele u nekim časopisima čipku s Tenerifa i napravile svoj način izrade, svoj model, koji se zove sunčana čipka – podsjeća Željka Perković, pročelnica Konzervatorskog odjela u Slavonskom Brodu.

Od slavonske nematerijalne baštine na UNESCO-ovu su listu uvrštene ljelje (godišnji proljetni ophod iz Gorjana), medičarski obrt (licitari) te tradicionalni vokalno-instrumentalni napjev bećarac, dok se na listi Ministarstva kulture i medija nalazi dvjestotinjak zaštićenih nematerijalnih kulturnih dobara, umijeća i vještina. Na inicijativu udruge "Sikirevački motivi" umijeće izrade sunčane čipke s područja brodskog Posavlja zaštićeno je kao nematerijalno kulturno dobro RH, a sada ga žele zaštititi i na svjetskoj razini.

– Za razliku od, primjerice, bećarca kojeg nema nigdje drugdje, čipke se na različite načine rade svuda po svijetu. No zaista nema puno onih koji njeguju taj običaj i to umijeće. Ovo je najpravilniji, pravi izvorni način izrade sunčane čipke – istaknula je Perković.

VIDEO Mladi Lovro iz Ferdinandovca ima farmu magaraca i prodaje milijeko

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije