Grčki otok Santorini, popularno turističko odredište, nedavno je doživio najjači potres u nizu seizmičkih aktivnosti koje traju od kraja siječnja 2025. Santorini je pogodio potres jačine 5,3 stupnja po Richteru. Ovaj događaj izazvao je zabrinutost među stanovnicima i turistima, te potaknuo rasprave o sigurnosti i budućnosti otoka. Naime, od kraja siječnja, Santorini i okolni otoci u Egejskom moru, uključujući Amorgos, Anafi i Ios, pogođeni su "seizmičkom olujom" – nizom potresa različite jačine. U početku su potresi bili slabiji, ispod magnitude 3, ali su se početkom veljače pojačali. Zabilježeno je na tisuće podrhtavanja, a mnoga su prešla magnitudu 4.0, što je dovoljno da ih osjete stanovnici.
Potres magnitude 5.2 zabilježen je 5. veljače, koji se osjetio čak i u Ateni, na Kreti i u dijelovima Turske. Nedavno, u noći s ponedjeljka na utorak (10. veljače), dogodio se još jači potres, magnitude 5.3 prema Richteru, s epicentrom 14 kilometara jugozapadno od Arkesinija (Amorgos), u moru između Santorinija i Amorgosa. Ovaj potres, prema Greek City Timesu, je do sada najjači zabilježen u ovom nizu. Zbog učestalih i sve jačih potresa, grčka vlada proglasila je izvanredno stanje na Santoriniju. Premijer Kyriakos Mitsotakis izjavio je: - Pripremamo se za najgore, dok se nadamo najboljem - rekao je te obećao tri milijuna eura za izgradnju hitne evakuacijske rute.
VEZANI ČLANCI:
Tisuće stanovnika i turista napustile su Santorini i okolne otoke. Procjenjuje se da je više od 10.000, a prema nekim izvorima i 13.000 od 15.500 stanovnika, napustilo otok. Zbog straha od daljnjeg podrhtavanja, zatvorene su škole, a zabranjena su velika okupljanja u zatvorenom prostoru. Hoteli su dobili upute da isprazne bazene, jer se strahuje da bi velika količina vode mogla destabilizirati zgrade u slučaju jačeg potresa. Također, stanovnici su upozoreni da izbjegavaju stara zdanja i područja gdje bi moglo doći do odrona kamenja. Iako je Santorini vulkanski otok, seizmolozi ističu da su ovi potresi tektonskog, a ne vulkanskog porijekla. Potresi su rezultat pomicanja afričke tektonske ploče ispod euroazijske (točnije, egejske mikroploče) u području "helenske subdukcijske zone". Stručnjaci prate aktivnost i, prema Euronewsu, za sada nema naznaka da bi seizmička aktivnost mogla biti predznak vulkanske erupcije.
Iako su stručnjaci naglasili da je trenutačna seizmička aktivnost drugačija od one koja je prethodila razornom potresu 1956. godine (magnitude do 7.7), koji je usmrtio 53 osobe, neizvjesnost i dalje postoji. Seizmolozi ne mogu sa sigurnošću predvidjeti hoće li uslijediti još jači potres. Prema Science Alertu, samo mali postotak (oko 5%) potresa su predznaci većih potresa. Stanovnici, a posebno oni koji su preživjeli potres 1956., izražavaju strah i zabrinutost. Sjećanja na taj katastrofalan događaj ponovno su oživjela.
Santorini je poznat po svojim bijelim kućama izgrađenim na dramatičnim liticama, nastalim nakon vulkanske erupcije prije više od 3.500 godina. Otok godišnje privuče više od tri milijuna posjetitelja. No, trenutačna situacija izaziva zabrinutost za stabilnost građevina, posebno onih na rubu litica. Postavlja se pitanje sigurnosti hotela i drugih objekata izgrađenih na nestabilnom terenu, sastavljenom od stvrdnute lave i plovućca. Iako za sada nema masovnih otkazivanja rezervacija, neizvjesnost oko trajanja seizmičke aktivnosti mogla bi utjecati na turističku sezonu.
>>Znanstvenici predvidjeli: Hrvatski grad među prvima koji će biti potpoljeni zbog globalnog zatopljenja>>
