U prva tri mjeseca ove godine banke su odobrile više od pet tisuća novih stambenih kredita, gotovo trećinu više nego u istom razdoblju prošle godine. Podataka za drugo tromjesečje još nema, no u njemu se dogodio još jači kreditni bum jer je središnja banka odgodila primjenu strožih uvjeta kreditiranja do 1. srpnja, što su banke, ali i građevinari, vješto iskoristili da bi plasirali što više kredita i prodali što više stanova. Poticaj novom zaduživanju dala je i država odlukom da će svima koji kupe novi stan vratiti polovinu PDV-a (12,5 posto vrijednosti stana), dok će mladi kupci polovnih stanova biti oslobođeni transakcijskog poreza od 3 posto. Krediti su se odobravali i za nekretnine koje su se tek počele graditi.
U prva tri mjeseca 2025. banke su isplatile oko 650 milijuna eura novih stambenih kredita, što je 50 posto više nego u istom razdoblju godinu prije, a prosječan iznos kredita bio je oko 123 tisuće eura, što je povećanje od gotovo 17 posto. Lani je, na primjer, u cijeloj godini odobreno oko 18 tisuća stambenih kredita teških dvije milijarde eura, a samo u prvom tromjesečju ove godine 5315! No nisu bili aktivni samo novi nego i stari dužnici koji su skuplje kredite mijenjali jeftinijima. Hrvatska narodna banka ističe da je tijekom cijele 2024. nove kreditne uvjete ispregovaralo oko četiri tisuće starih dužnika, dok je u prva tri mjeseca ove godine takvih bilo 3330! Bilo je i ljudi koji su zatvarali više manjih kredita jednim većim. Banke, inače, ne smiju naplaćivati naknadu za prijevremenu otplatu stambenih kredita uzetih nakon listopada 2017. godine. Za one ranije smiju. Kamatne stope na nove stambene kredite pale su od siječnja do travnja s 3,75 na 2,96 posto, što je utjecalo i na veću potražnju.
Veći interes bio je osobito izražen u ožujku i travnju, te je u ožujku ugovoreno 316 milijuna eura novih stambenih kredita, a u travnju 378 milijuna eura. Hrvatska narodna banka dodatno bilježi i "izrazit porast ponovnih sporazuma" kod stambenih kredita. U ožujku je vrijednost "ponovnih" kredita dosegnula 144 milijuna eura, dok je u travnju porasla na gotovo 226 mil. EUR. Riječ je o višestruko većim iznosima u usporedbi s 2024., kada je mjesečna vrijednost ponovnih sporazuma bila oko 38 milijuna eura. Detaljniji se podaci odnose za prvo tromjesečje, a po njima broj ponovnih sporazuma koji se sastoje od sklapanja aneksa postojećih ugovora i refinanciranja bio je prva tri mjeseca ove godine gotovo trostruko viši u odnosu na isto razdoblje 2024. kada je ugovoreno 1179 ponovnih sporazuma.
Pritom se oko polovine (1435 partija) ponovnih sporazuma odnosi na sklapanje aneksa koje je dovelo do smanjenja kamatnih stopa. Kod tih je kredita kamatna stopa u prosjeku pala s oko 3,8% na oko 2,9%. Uz smanjenje kamata, zabilježeni su i slučajevi produljenja dospijeća, kao i druge promjene uvjeta. Ipak, dio porasta u ponovnim sporazumima pripisuje se i refinanciranjima, odnosno zatvaranju jednog ili više postojećih kredita novim kreditima. HNB procjenjuje da je kod 70 posto refinanciranja kredita također došlo do pada kamatne stope kao i kod aneksa postojećih ugovora. Oko 70 posto dužnika ugovorilo je niže kamate i refinanciranje kredita u svojoj banci, a 30 posto preselilo je dug u drugu banku.
"Zaključno, ukupno se kod oko 2000 ponovnih sporazuma (nešto manje od 1450 aneksa i oko 550 refinanciranja) sklopljenih tijekom prva tri mjeseca 2025. bilježi pad kamatne stope u odnosu na prethodno ugovorene uvjete, i to u prosjeku od oko 0,9 postotnih bodova, u pravilu s 3,7% i 3,8% na oko 2,9%", navode u središnjoj banci.
Otvori KEKS Pay
Najveći poticaj je dao je ipak AP svojim "Big beautiful bill" kojim je povećao plaće u javnom sektoru. Zna se od kud dolazi kreditna sposobnost. Oni na minimalcu u privatnom sektoru sigurno ne uzimaju stambeni kredit.