Kosovo će u nedjelju održati parlamentarne izbore treći put u nešto više od godinu dana nakon što stranke nisu uspjele postići dogovor o izboru novog predsjednika države.
Prijevremeni izbori odražavaju dugotrajnu političku i institucionalnu krizu u kojoj se pokret Samoopredjeljenje (Vetëvendosje) premijera Albina Kurtija nada još jednoj pobjedi. Bit će to 11. parlamentarni izbori od 2001. godine, kad su održani prvi poslijeratni nacionalni izbori, a većinom nisu bili redoviti.
Ovi su prijevremeni izbori raspisani jer kosovski parlament nije uspio izabrati novog predsjednika u ustavnom roku nakon završetka mandata predsjednice Vjose Osmani. Predsjednik države bira se posredno, u parlamentu.
Osmani, koja je izabrana za predsjednicu u travnju 2021. nakon pobjede Samoopredjeljenja, izrazila je želju za drugim mandatom, ali nije dobila Kurtijevu podršku. Samoopredjeljenje je predložilo nekoliko kandidata za predsjednika, ali nitko od njih nije dobio potrebnu podršku oporbe. Nakon isteka Osmanijina mandata, predsjedničke je ovlasti 4. travnja preuzela predsjednica parlamenta Albulena Haxhiu, koja će biti vršiteljica predsjedničke dužnosti do izbora nove predsjednice ili predsjednika.
Politička i institucionalna kriza na Kosovu produbila se nakon parlamentarnih izbora u veljači prošle godine, kada su, unatoč uvjerljivoj pobjedi Samoopredjeljenja, uslijedili brojni neuspješni pokušaji konstituiranja parlamenta i formiranja vlade. Kurti za politički zastoj krivi oporbu, dok najveća oporbena stranka, Demokratska stranka Kosova (PDK) smatra da je vladajuće Samoopredjeljenje odgovorno za nove prijevremene izbore.
Prema državnom izbornom povjerenstvu, na nedjeljnim izborima sudjeluje 21 politička stranka ili savez. Samoopredjeljenje, koje je također pobijedilo na prijevremenim parlamentarnim izborima prošlog prosinca, računa na treću pobjedu. Osmani, koja pretendira na povratak na predsjedničku dužnost, u međuvremenu se ponovno pridružila svojoj bivšoj stranci, Demokratskom savezu Kosova (LDK).
Kurtijeva stranka dobila je 51 posto glasova na prošlim izborima. PDK je bio drugi s 20 posto podrške, LDK treći s oko 13 posto birača, a Savez za budućnost Kosova (AAK) četvrti s 5,5 posto podrške. Deset mjesta u 120-članom kosovskom parlamentu pripada srpskoj manjini, a još deset rezervirano je za predstavnike drugih manjina.
Srpska lista, koju podržava službeni Beograd, osvojila je devet mjesta rezerviranih za srpsku zajednicu na prethodnim prijevremenim izborima. Deseto mjesto pripalo je listi Za slobodu, pravdu i opstanak Nenada Rašića, koji je ministar za zajednice i povratak u Kurtijevoj vladi.
Otvori KEKS Pay
čak i kosovski albanci predsjednika, uglavnom protokolarnu funkciju, biraju kroz parlament. samo mi to jedni od rijetkih guramo kroz posebne izbore, pa nek se troše novci, imamo mi i više od 50 mil eura za folklor od kojeg osim političara nitko nema koristi.