Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 4
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
IZBJEGLIČKA KRIZA

Samo 10 osoba zatražilo azil u Hrvatskoj, među njima i jedan Rus

izbjeglice
Foto: Igor Kralj/PIXSELL
1/8
30.10.2015.
u 10:00

Smješteni su u Kutini, Ježevu ili privatno, a njihovi osobni podaci ostaju službenom tajnom

Od početka migracijskog vala 16. rujna u Hrvatsku je ušlo 280 tisuća migranata koji se nakon prihvata u registracijskim centrima organizirano, vlakovima i autobusima, prevoze dalje prema željenim destinacijama na zapadu. No nekima od njih obećana zemlja upravo je Hrvatska: deset je osoba podnijelo zahtjev za međunarodnu zaštitu u RH. Riječ je o pet državljana Iraka, dvojici Kubanaca, po jednom državljaninu Gambije, Sijera Leonea i – Rusije, koji su stigli u migracijskom valu iz Srbije. Dok su njihovi zahtjevi u fazi rješavanja, smješteni su u Kutini, Ježevu ili privatno, prema već ustaljenoj praksi.

Seoba naroda

I to je, uglavnom, sve što ćemo zasad doznati o našim potencijalnim budućim državljanima: njihovi osobni podaci postaju službenom tajnom za zemlje podrijetla tražitelja azila, kao i pred domaćom znatiželjnom javnošću, kažu u MUP-u, kako bi tražitelji međunarodne zaštite u Republici Hrvatskoj uživali zaštitu kakvu zaslužuju.

Za spomenutu 10-oricu postupak je isti kao i za gotovo 4000 ljudi, koliko je u posljednjih pet godina zatražilo azil u Hrvatskoj. Daleko najviše bilo je Afganistanaca, potom državljana Somalije, Alžira i Sirije. Najveći priljev bio je 2012. i 2013., ukupno 2284, no već godinu kasnije zabilježen je golem pad: zahtjeva je četiri puta manje, a u prvim mjesecima ove godine, uoči nezapamćene “seobe naroda”, zatraženo njih tek 117. “Ovakva situacija vjerojatno je bila posljedica činjenice da Hrvatska nije dio schengenskog prostora, za razliku od Mađarske, pa stoga nije na putu migracijskih krijumčarskih ruta”, tumače u MUP-u.

Međutim, velik broj tražitelja međunarodne zaštite, njih oko 75 posto, proteklih je godina napustio Hrvatsku prije okončanja postupka.

No nekima je uspjelo dokazati da bi povratkom u domovinu bili izloženi progonu zbog svoje rase, vjere, nacionalnosti, političkog mišljenja ili pripadnosti određenoj društvenoj skupini, što je uvjet za dobivanje azila. Ili pak da bi u zemljama iz kojih dolaze bili izloženi smrtnoj kazni ili smaknuću, mučenju i nečovječnom postupanju u situacijama međunarodnog ili unutarnjeg oružanog sukoba, kada im Hrvatska nudi tzv. supsidijarnu zaštitu.

Izraz solidarnosti

Do sada je odobrena međunarodna zaštita za 165 osoba: od toga je za 94 osobe odobren azil, dok 71 osoba uživa supsidijarnu zaštitu. Inače, iz Europskog fonda za azil, migracije i integraciju (AMIF) Republika Hrvatska moći će zatražiti 6000 eura za svaku preseljenu osobu, odnosno 10.000 ako je riječ o pripadniku ranjive skupine. No što im to Hrvatska može ponuditi? Nakon odobrenja zaštite, ako azilant ili stranac pod supsidijarnom zaštitom nema vlastitih sredstava, država mu osigurava smještaj do dvije godine, dok su u ostalim pravima, od zdravstvene zaštite, socijalne skrbi pa do školovanja uglavnom izjednačeni s hrvatskom državljanima. Imaju pravo na učenje hrvatskog jezika, povijesti i kulture kako bi se što lakše integrirali u naše društvo, pronašli posao i tako skrbili za sebe i svoju obitelj.

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta sklopilo je ugovor s obrazovnim ustanovama u Zagrebu, Velikoj Gorici, Kutini, Puli i Poreču gdje azilanti mogu pohađati tečaj hrvatskog jezika. Kako bi se lakše zaposlili, mogu se prijaviti na Hrvatski zavod za zapošljavanje, a kao ciljana skupina uključeni su u program potpora za zapošljavanje i usavršavanje, a imaju i pravo pri uključivanju u društvo na pomoć socijalnih radnika iz Ministarstva unutarnjih poslova.

“Republika Hrvatska potpisnica je brojnih konvencija kojima se štite ljudska prava, kao i europskih direktiva koje su implementirane u hrvatsko zakonodavstvo. Pružiti utočište nije samo pravna dužnost Republike Hrvatske nego je još i više moralna obveza. Štoviše, moralna obveza Republike Hrvatske predstavlja ujedno i izraz solidarnosti društva koje je i samo prošlo kroz ratno i prognaničko iskustvo pa će Hrvatska poduzeti sve u okviru svojih mogućnosti kako bi se pružila odgovarajuća zaštita onima kojima je potrebna”, poručili su iz MUP-a.

Sve priče o izbjeglicama čitajte u našem specijalu Izbjeglička kriza

>> Kaos u Šentilju – probijena ograda, policija pokušava zaustaviti migrante

Komentara 12

CR
CROLINDA
10:46 30.10.2015.

čitavi Istok hoće se trajno preseliti u Europu - to nije izbjeglička stihija nego režirana migrantska okupacija to su većinom paraziti koji traže odžaba negdje drugdje sve ono za što se drugi narodi ili pojedinci bore čitav život ili čak generacijama u svojoj kući i na svojoj zemlji a konačni im je plan i cilj osvajanje i premoć u Europi - Danci su ih naprimali pa im se već bune ne samo protiv svinjetine i alkohola nego čak i protiv božićne jelke a prema domaćim ženama se odnose kronično bezobrazno i nepristojno i nasilno kao da su njihove kao da i Dankinje podliježu njihovim šerijatskim zakonima

CR
CROLINDA
10:40 30.10.2015.

onaj tko ih je zvao taj neka preuzme sada skrb i brigu kad već nije imao odgovornosti a ne sada tuđim mlatiti gloginje - dom je svetinja i moje ophođenje prema gostu je pitanje moje časti ali sve dok gost nema neprimjereno ponašanje ciljeve i pretenzije pa tako bi trebalo štitit i državu kao zajednički dom vlastitog naroda

ZG
zgblabla
11:49 30.10.2015.

ova tužna gomila ne bu stala,ima ih u grćkoj svaki dan 7000 više..pitanje kako će to završit'...oni se nadaju da ih europa može bezgranićno primati mislim da nemre...

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije