Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Vijesti Svijet

Rat narkokartela u Meksiku odnio je 200 tisuća života

Stravičan pokolj devet mormonskih žena i djece u području između Chihuahuae i Sonore u Meksiku u blizini granice sa SAD-om ponovno je skrenuo pozornost na brutalnost narkobandi. Samo u sirijskom ratu ima više žrtava nego u obračunima meksičkih narkobandi
09. prosinca 2019. u 12:30 2 komentara 495 prikaza
Meksička policija
Foto: NADYA MURILLO/REUTERS/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/5

Nedavni stravičan pokolj devet mormonskih žena i djece u području između Chihuahuae i Sonore u Meksiku u blizini granice sa SAD-om, koji meksičke vlasti pripisuju narkokartelu La Linea, skrenuo je pozornost šire javnosti na rat narkokartela što već godinama bjesni Meksikom.

WASHINGTON Trump odustao od proglašenja meksičkih kartela "terorističkim organizacijama"

Pokolj je izazvao burne reakcije na američkoj strani zbog činjenice da su ubijeni pripadnici mormonske zajednice. Američki predsjednik Donald Trump ponudio je tada meksičkim vlastima da se američke snage obračunaju s narkokartelima, otkrivši i da razmišlja o tome da narkokartele proglasi terorističkim organizacijama, što bi onda omogućilo donošenje niza mjera protiv pripadnika kartela i njihovih obitelji, poput zabrane poslovanja s njima i čuvanja njihova novca u američkim financijskim institucijama. Procjenjuje se da je u samo u vrijeme gospodarske krize od 2008. više od 300 milijardi narkodolara ušlo u financijski sustav.

Kartel | Autor : ALAN ORTEGA AVILA/REUTERS/PIXSELL Foto: ALAN ORTEGA AVILA/REUTERS/PIXSELL

Pretežito američko oružje

Trump je ponudio meksičkim vlastima pomoć u obračunu s narkokartelima, no tu su ponudu Meksikanci ljubazno odbili, na što je Trump rekao da “privremeno” odustaje od proglašenja iako je “učinjeno sve potrebno kako bi se meksički karteli proglasili terorističkim organizacijama, s pravnog gledišta, spremni smo za to”. Oštra reakcija američke strane rezultat je činjenice da su u ovom slučaju žrtve imaju i meksičko i američko državljanstvo.

I dok meksička strana tvrdi da su mormoni bili slučajne žrtve pokolja, uvjeravajući kako su ih pripadnici La Linee pobili misleći da je riječ o pripadnicima suparničkog narkokartela, preživjeli očevici pokolja to demantiraju, tvrdeći da se radilo o namjernom i jednostranom masakru nedužnih žena i djece. Žrtve pokolja su iz dvije mormonske obitelji, LeBaron i Langford, koje su i u prošlosti bile mete napada lokalnih narkobandi, a Benjamina LeBarona, aktivista i osnivača pokreta SOS Chihuahua, koji je predvodio prosvjede protiv narkobandi, ubili su 2009., nakon što su mu oteli 16-godišnjeg brata.

Meksikanci su izrazili spremnost surađivati sa SAD-om i dijeliti informacije s FBI-em, no odlučno odbijaju izravnu američku pomoć. Meksički predsjednik Andrés Manuel López Obrador jasno je poručio Trumpu da neće dopustiti izravnu američku oružanu intervenciju protiv narkobandi na svom teritoriju, rekavši kako “naoružani stranci ne mogu djelovati u Meksiku”. Meksički ministar sigurnosti Alfonzo Durazo upozorava pak da većina oružja što ga koriste meksički narkokarteli i narkobande, više od 70 posto, dolazi iz SAD-a.

Specijalna jedinica meksičke vojske TRUMPOVE PRIJETNJE Rat s narko-kartelima: Meksikanci strahuju od intervencije SAD-a

I na poprištu pokolja dviju mormonskih obitelji pronađene su čahure streljiva što ga proizvodi američki Remington, zbog čega meksičke vlasti najavljuju program strožeg nadzora prometa oružjem iz SAD-a u Meksiko. Iako Trump stalno govori o kriminalcima koji iz Meksika ulaze u SAD, u drugom smjeru odlaze goleme količine oružja, s obzirom na to da je u blizini granice s Meksikom oko sedam tisuća trgovina oružjem, čiji posao zahvaljujući ratu narkokartela u Meksiku cvjeta.

Odbijajući “velikodušnu” ponudu Trumpa – pri čemu valja podsjetiti da je još bivši američki predsjednik Obama nudio svom tadašnjem meksičkom kolegi svu pomoć pri iskorjenjivanju narkokartela iz Meksika – meksička strana odbila je ponoviti grešku koju su meksičke vlasti počinile u prošlom desetljeću, kada su objavile rat narkokartelima. Taj se rat u međuvremenu pretvorio u pravu katastrofu. Rat narkokartelima objavio je 2006. tadašnji predsjednik Felipe Calderón.

Donald Trump | Autor : Yuri Gripas/REUTERS/PIXSELL Foto: Yuri Gripas/REUTERS/PIXSELL

Taj je rat, kako se procjenjuje, dosad odnio više od 200 tisuća žrtava, i to samo na području Meksika, a dosad nije dao vidljivih rezultata. Premda je predsjednik Nieta obećao okončanje neuspješnog rata, broj njegovih žrtava ne smanjuje se. Rat narkokartela u Meksiku svaki dan prosječno odnese 100 života. Samo prošle godine, kako se procjenjuje, u Meksiku je u tom prljavom ratu ubijeno oko 36 tisuća ljudi, od čega je najviše nedužnih civila. Riječ je o najsmrtonosnijem ratu u svijetu poslije rata u Siriji.

Međusobne borbe narkokartela za prevlast razbuktale su se koncem osamdesetih, nakon uhićenja meksičkog kralja kokaina Miguela Ángela Félixa Gallarda. Situacija se devedesetih smirila, ali 2005. ponovno izbijaju sukobi između kartela Golfo i pacifičkog kartela Sinaloa, kojem je na čelu meksički narkokralj Joaquín “El Chapo” Guzmán, koji je uhićen i zatvoren u SAD-u. Tadašnji predsjednik Calderón šalje vojsku da zaustavi sukobe, ali bez rezultata. Borbe se nastavljaju tri godine poslije između kartela Tijuana i Sinaloa. Meksički grad Juérez nasuprot El Pasu bio je poprište sukoba lokalnog kartela Juarez i kartela Sinaloa.

Angela Merkel, Emmanuel Macron, Donald Trump i Erdogan Reakcije zbog poruge u Londonu Američki mediji: Nijednu osobu na svijetu ne ismijavaju kao Trumpa

Guzman je najvažnija figura u meksičkom narkoratu, a posao je učio od kolumbijskog narkoinovatora Pabla Escobara, s kojim se sastajao u Medellinu. Guzmán od Escobara preuzima i populistički pristup kojim stječe potporu lokalnog stanovništva. Upravo padom kolumbijskih narkokartela iz Medellina i Calija devedesetih godina nadzor nad tranzitom kokaina iz južnoameričkih zemalja u SAD preuzimaju meksički narkokarteli.

Borbe kartela bjesne i drugim meksičkim državama. U saveznoj državi Michoacan za monopol nad unutarnjim tržištem i nadzor nad tranzitnim rutama za prevlast se bore karteli La Familia i Zetas. Država u Michoacan ponovno šalje 40 tisuća vojnika. Procjenjuje se da meksičke vlasti ne kontroliraju više od 50 posto vlastitog teritorija, a slična je situacija jedino u Afganistanu. Karteli su hijerarhijski organizirane organizacije, koje funkcioniraju poput vojske. Nasiljem i terorom brane svoje teritorije, koji obuhvaćaju cijele države ili njih nekoliko. Situacija na terenu stalno se mijenja, a na scenu, nakon razbijanja pojedinih kartela, stupaju novi igrači.

Kartel Tijuana se povlači, kao i karteli Juárez i La Familia Michoacana, koji je razbijen i na čijim je ostacima nastao novi kartel La Nueva Michoacana. Vlast kartela Beltrán-Leyva ograničen je na nekoliko obalnih gradova. Kartel Sinaloa je na vrhuncu moći, kao i osobito brutalni kartel Jalisco, a kartel Los Zetas, koji su osnovali elitni vojnici, premda razbijen na manje skupine, i dalje uživa primat. Osim Guzmána, u zatvoru su završili i mnogi drugi narkobossovi, ali to nije poboljšalo stanje na terenu, s obzirom na to da se nekim kartelima upravlja iz zatvora, dok se drugi reorganiziraju i prilagođavaju novoj situaciji.

Droga i politika

Rat protiv narkokartela u Meksiku razotkrio je korupciju na najvišim razinama, baš kao i u Kolumbiji, a obračun s pojedinim kartelima zato je bio selektivan. Pojedini karteli iskoristili su situaciju i proširili biznis na nova područja, poput rudarstva i industrije nafte. Riječ je o ratu koji ne može dati rezultata sve dok trgovina narkoticima i njihova distribucija na lukrativnom američkom tržištu narkokartelima donosi milijarde.

ubijene obitelji Zamijenili ih? Na putu na vjenčanje napao ih narko-kartel: Ubijene tri žene i šestero djece

Riječ je o jednom od najprofitabilnijih poslova na svijetu. Za berbu listova koke na jednom hektaru kolumbijski seljak dobije 80 dolara. Od te količine moguće je proizvesti kilogram kokaina, koji u Kolumbiji stoji oko 2000 dolara, a na ulicama američkih gradova na istoj količini moguće je zaraditi čak 120 tisuća dolara. Zato se promet na američkom narkotržištu stalno povećava, a time i moć narkokartela.

Amerikanci pokušavaju odgovoriti na krizu na svojoj južnoj stranici militantnim sredstvima, podizanjem zida i nuđenjem Meksiku da sam “riješi” problem oružanim putem, premda su i sami za nju suodgovorni. Naime, poznato je da su u drugoj polovici prošlog stoljeća, osobito sedamdesetih i osamdesetih godina, američke vlasti podupirale niz latinoameričkih diktatora i zloglasnih desničarskih režima, kao i njihove eskadrone smrti, oslanjajući se na vlastitu doktrinu borbe protiv komunizma, kao što je također iscrpno dokumentirano da je Washington tu borbu financirao upravo novcem od trgovine drogom, ponajprije kokaina, koji je u to vrijeme preplavio američko tržište narkotika. Drugim riječima, u priči o bezvlašću i ratu narkokartela u Meksiku i posljedičnoj eksploziji ovisnosti u Americi nema nedužnih.

VIDEO: Rat s narkokartelima

Lolo Jones
IZNENAĐUJUĆI PROBLEM
Slavna ljepotica (37) priznala da je djevica, a onda se dogodilo nešto što nije očekivala
Grawe
PRIHVATI IZAZOV
Izazov za sve trkače koji žele pomoći drugima
  • mateivic1:

    Problem je što je u Meksiku ljevica na vlasti a svi znaju da su ljevičarski političari u državama latnske Amerike najveći dileri i proizvođači droge.Svi znaju tko je Evo Morales i svi znaju da je bio najveći proizvođač kokaina u ... prikaži još! Boliviji i da je bio predsjednik Bolivije i da je poslje nemira u Boliviji pobjegao u Meksiko i da baś u Meksiko i tamo su mu dali azil i boravište.Pametnom dosta.

  • Avatar nekakav
    nekakav:

    mormoni su kolateralne žrtve, nisu ciljano uklonjeni. to znaju svi, al kako karteli ne žele dijeliti prihode sa američkim vlastima, posebno cia-om, koja se naveliko financira takvom trgovinom, još od vijetnama, amerikanci idu u sukob s njima. tržište je američko, ... prikaži još! roba i trgovina meksička. bez joint-venture to neće ići!