Već punih tri godine Sudan proživljava ono što se može nazvati najgorom humanitarnom katastrofom na svijetu, a koju globalna javnost uglavnom ne primjećuje. Suparničke frakcije unutar vladajuće vojske vode žestoke borbe, što je rezultiralo smrću otprilike 150.000 ljudi. Oko dvanaest milijuna Sudanaca prisiljeno je napustiti svoje domove, što je gotovo svaki četvrti stanovnik ove zemlje. Više od 33 milijuna ljudi treba pomoć, što je otprilike dvije trećine stanovništva. Patnje ljudi u Sudanu bile su u središtu ovotjedne konferencije u Berlinu, piše Deutsche Welle. Predstavnici Europske unije, Velike Britanije, SAD-a i Afričke unije, s 55 zemalja članica, sastali su se u njemačkom Ministarstvu vanjskih poslova. Njihov primarni cilj bio je pobrinuti se za daljnja sredstva za pomoć stanovništvu – i osigurati da se sukob ne zaboravi usred mnogih drugih globalnih kriza.
Mahamud Ali Yusuf, diplomat iz Džibutija i predsjednik Afričke unije, u utorak se nakratko sastao s njemačkim kancelarom Friedrichom Merzom (CDU). Merz je tom prigodom o Sudanu rekao: „Trenutno više od 20 milijuna ljudi tamo pati od gladi. To je gotovo polovica stanovništva te zemlje. Njemačka je jedan od najvećih donatora humanitarne pomoći. Stoga podržavamo sve napore SAD-a, Saudijske Arabije, Ujedinjenih Arapskih Emirata i Egipta u postizanju prekida vatre." No Merz također zna: šanse za prekid vatre između regularnih Sudanskih oružanih snaga (SAF) i paravojnih Snaga za brzu podršku (RSF) iznimno su male. Predstavnici obiju sukobljenih strana nisu bili u Berlinu.
Slična konferencija o ovoj temi završila je bez rezultata u Londonu prije godinu dana, kao i ona u Parizu 2024. Stoga su financijska obećanja za napaćeno stanovništvo bila glavni fokus berlinske konferencije. I Yusuf je naglasio hitnu potrebu za prekidom vatre u Sudanu. Međutim, ustvrdio je kako je u ovom trenutku gotovo važnije posvetiti veću globalnu pozornost patnji tamošnjih ljudi: „Kada je cijeli svijet usmjeren na Ukrajinu, Iran i druge krize, dobrodošlo je što i Njemačka stavlja ovo pitanje u prvi plan, kako ne bismo izgubili iz vida patnju tih ljudi." Godine 2024. zemlje širom svijeta donirale su ukupno 2,07 milijardi dolara kako bi osigurale osnovne potrepštine narodu Sudana. Godine 2025. taj je iznos pao na 1,77 milijardi dolara, što je prema procjenama stručnjaka predstavljalo samo oko 40 posto stvarnih potreba.
Jedan od razloga jest znatno smanjenje pomoći SAD-a pod predsjednikom Donaldom Trumpom, ali i usmjerenost bogatog Sjevera na trenutne sukobe oko Irana i Ukrajine. Samo na konferenciji o Sudanu u Londonu prije godinu dana zajamčeno je izdvajanje oko milijardu eura. To je iznos koji je, prema riječima ministra vanjskih poslova Johanna Wadephula (CDU), sada biti dogovoren i u Berlinu. Njemačka ministrica za razvoj Reem Alabali Radovan (SPD) planira povećati njemačku humanitarnu pomoć za 20 milijuna eura, s posebnim naglaskom na žene.
U priopćenju za javnost objavljenom uoči konferencije ministrica je navela: „Dok su mnogi muškarci odsutni zbog rata, one se brinu za svoje obitelji i osiguravaju im egzistenciju. Njemačka razvojna pomoć podržava sudansko stanovništvo, kao i izbjeglice u zajednicama domaćinima susjednih zemalja, čime se postavljaju temelji za mirnu budućnost u Sudanu." Ukupna njemačka pomoć Sudanu sada iznosi 232 milijuna eura. No Sudan je daleko od mirne budućnosti. Stručnjaci se boje kako bi se sukob uskoro mogao proširiti na susjedne zemlje poput Čada. U samoj zemlji prilike su neopisive.
Na konferenciji je britanska ministrica vanjskih poslova Yvette Cooper istaknula kako se silovanje neprestano koristi kao oružje rata. Cooper je obećala britansku pomoć Sudanu u iznosu od otprilike 168 milijuna eura za 2026. godinu. Volker Türk visoki je povjerenik Ujedinjenih naroda za ljudska prava već tri i pol godine.
Ovaj austrijski pravnik rekao je na berlinskom sastanku za DW kako situaciju u Sudanu dodatno rasplamsavaju opsežne pošiljke oružja zaraćenim stranama koje pristižu iz mnogih zemalja: „U Sudanu se ne proizvodi nijedno oružje. No najsuvremeniji sustavi naoružanja dopremaju se u Sudan. Upravo smo to vidjeli s dronovima. Moj je ured od početka godine dokumentirao 700 smrtnih slučajeva civila zbog napada dronovima."
Zašto se unatoč svemu ovaj strašni sukob tako često zaboravlja? Thorsten Klose-Zuber, glavni tajnik nevladine organizacije „Help – Hilfe zur Selbsthilfe" (Pomoć – pomoć za samopomoć), rekao je u srijedu Katoličkoj novinskoj agenciji (KNA) kako je razlog i taj što gotovo nijedan izbjeglica iz te zemlje dosad nije stigao u Europu. Prema podacima Agencije UN-a za izbjeglice (UNHCR), 2025. godine u Europi je zabilježeno samo oko 14.000 izbjeglica iz Sudana – znatno manje nego primjerice iz Sirije. Svijest je sukladno tome niska, unatoč svim apelima na konferencijama poput one u Berlinu.
Otvori KEKS Pay
U sudano nema nafte , litija i iona za baterije pa nije interesantno područje.