Hrvatsko gospodarstvo raste dvostruko do trostruko brže od prosjeka rasta BDP-a u euro zoni ili u čitavoj Europskoj uniji, a takav znatno brži rast od europskih prosjeka prognozira se i u najnovijim, jučer objavljenim ekonomskim prognozama Europske komisije. Hrvatski BDP u prošloj, 2024. godini rastao je 3,9 posto, u 2025. raste 3,2 posto, a u 2026. se prognozira rast od 2,9 posto. Istodobno, 2024. i 2025. prosječan rast u čitavoj eurozoni iznosio je 0,9 posto, a prognozira se 1,4 posto u idućoj godini. Ovo su proljetne ekonomske prognoze Europske komisije, a ranije, jesenske prognoze predviđale su rast hrvatskog BDP-a u 2024. za 3,6 posto, što je pak bila korekcija nabolje u odnosu na prošlogodišnje proljetne prognoze, kad se predviđao rast od 3,3 posto u 2024.
Na kraju, kako vidimo iz jučerašnjih prognoza, hrvatski BDP lani je rastao s još jednom korekcijom nabolje – 3,9 posto – a premda se prognozira da rast hrvatskog BDP-a lagano usporava, s prognozama koje su i dalje oko 3 posto Hrvatska ostaje treća najbrže rastuća zemlja eurozone u ovoj godini (nakon Malte i Irske) i treća najbrže rastuća zemlja eurozone u 2026. godini (nakon Malte i Litve). Od zemalja izvan eurozone, a unutar Europske unije, bolje stope rasta od Hrvatske prognoziraju se Danskoj i Poljskoj. Ali, Hrvatska je već godinama u tom trendu bržeg rasta od prosjeka i od većine drugih država u EU: dok je, primjerice, između 2016. i 2020. hrvatski BDP rastao u prosjeku 0,9 posto godišnje, od 2021. do 2025. u prosjeku raste 6 posto godišnje.
– Hrvatska otpornost proizlazi iz strukture njezine ekonomije, odnosno uslužne ekonomije, te činjenice da se nalazimo na vrhuncu korištenja europskih sredstava – komentira jučerašnje Komisijine prognoze Željko Lovrinčević, znanstveni savjetnik na Ekonomskom institutu u Zagrebu. No je li, kad se pogledaju ekonomske prognoze, sad napokon vidljivo nešto što su svi sanjali kad je Hrvatska ulazila u Europsku uniju: a to je da i naša zemlja iskusi dulje razdoblje sa stopama rasta BDP-a kakve su iskusile Poljska i druge zemlje srednje i istočne Europe koje su ušle u EU u velikom prasku proširenja 2004., devet godina prije ulaska Hrvatske?
– U tim zemljama rast se primarno događao u smislu proizvodnje, prerađivačke industrije, poljoprivrede, a manje u dijelu usluga. Hrvatskoj se događa to da proizvodnja, dakle industrija, praktički ne raste. Ona cijelo vrijeme stagnira. Poljoprivreda također. Dakle, rastu usluge.U tome je razlika između nas i zemalja u prvom valu proširenja – kaže Željko Lovrinčević. – Ostaje nam problem s proizvodnjom i produktivnošću, ali renta koju Hrvatska ima, a koja je specifična i nema je nitko drugi, istodobno nam služi kao ekonomski štiti. Hrvatska cijelo ovo vrijeme raste, ima dinamiku, ali ona se još više specijalizira u segmentu turizma. Dinamika postoji, europska sredstva nedvojbeno pomažu u toj dinamici, specijalizacija postoji, ali ovaj dio s proizvodnjom i dalje je ostao problematičan – dodaje Lovrinčević.
U proljetnom paketu ekonomskih prognoza stručnjaci Europske komisije analiziraju specifičnu situaciju svake od 27 država članica te još 15 država izvan Unije, a u poglavlju o Hrvatskoj kaže se da je rast gospodarstva potaknut snažnom potrošnjom kućanstava. Predviđa se usporavanje inflacije i dosezanje željenog cilja 2-postotne stope inflacije u 2026. godini. Hrvatski javni dug će nastaviti padati, mjeren kao udio u BDP-u, i iznosit će 56,3 posto u ovoj godini, ali taj se pad događa zbog rasta nominalnog BDP-a. Proračunski manjak raste: "Nakon znatnog povećanja u 2024., očekuje se daljnji porast deficita opće države i dosezanje 2,7% u 2025. godini", kaže se u poglavlju o Hrvatskoj. Stopa nezaposlenosti prvi put je manja od 5 posto i ostat će tako: 4,5 u sljedećoj godini (prosječna stopa nezaposlenosti od 2016. do 2020. bila je 9,3 posto).
"Izloženost Hrvatske šoku zbog uvođenja američkih carina niska je u usporedbi s drugim državama članicama. Očekuje se da će snažna domaća potražnja osigurati solidan rast BDP-a unatoč povećanoj nesigurnosti povezanoj s (globalnom, op.a.) trgovinom", kaže se u dokumentu Europske komisije, koji prati statističke tablice s ekonomskim prognozama. Europski povjerenik za ekonomiju Valdis Dombrovskis ovako je komentirao prognoze općenito, gledajući čitavu Europsku uniju: – Gospodarstvo EU pokazuje otpornost usred velikih trgovinskih napetosti i porasta globalne nesigurnosti. Očekuje se da će se rast, koji se temelji na snažnom tržištu rada i rastu plaća, nastaviti u 2025., premda umjerenim tempom. Inflacija se smanjuje brže nego što je prethodno prognozirano te je na dobrom putu da ove godine ostvari cilj od 2 posto. Ali ne smijemo biti samodopadni. Rizici za ostvarenje ovakve prognoze i dalje su negativni pa EU mora poduzeti odlučne mjere za poticanje naše konkurentnosti – rekao je Dombrovskis.
Ulaganja u obranu
Prognoza je pisana zaključno s datumom 30. travnja, tri tjedna nakon što je američki predsjednik Donald Trump uveo carine cijelom svijetu, pa ih ubrzo mahom pauzirao. Ali pisana je s pretpostavkom da će doći do znatnog smanjenja trgovine između SAD-a i Kine. Također je važno imati na umu da ove ekonomske prognoze još ne uzimaju u obzir najavljeno povećanje ulaganja praktički svih europskih država u obranu, a ponajviše Njemačke. Razlog je taj što nacionalni planovi tih ulaganja u vojne proračune još nisu dovoljno detaljni da bi se na temelju njih moglo nešto prognozirati o rastu BDP-a i drugim pokazateljima. No to će svakako uslijediti, sudeći po političkim odlukama koje se donose. Jučer su države članice putem Vijeća EU usuglasile prijedlog uredbe o SAFE-u, kojom se otvara mogućnost financiranja zajedničke europske nabave vojne opreme i naoružanja zajmovima s razine EU u ukupnom iznosu 150 milijardi eura.
GALERIJA Jeste li primijetili jedan detalj na Plenkoviću i Jandrokoviću
Otvori KEKS Pay
