Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 107
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
stanje nacije

Istine i laži o učincima vlade Zorana Milanovića

16.04.2015., Zagreb - U Banskim dvorima odrzana je redovna sjednica Vlade RH, na kojoj je, uz ostalo, Vlada odustala od monetizacije autocesta i donijela odluku o povecanju trosarina na gorivo i duhanske proizvode. Branko Grcic , Vesna Pusic , Anka Mrak T
Foto: Patrik Macek/PIXSELL
1/2
05.09.2015.
u 12:22

Zaustavljanje rasta javnog duga i povećanje zaposlenosti moraju biti prioritet

Rast BDP-a koji se dogodio u ovoj godini premali je da bi ga građani osjetili na svom standardu i primanjima, no veća potrošnja i bolji rezultati gospodarstva donijeli su prve znatnije viškove u državnu blagajnu. Ministarstvo financija tvrdi da su u prvih osam mjeseci naplatili 3,2 milijarde kuna više poreza nego u istom razdoblju prošle godine pa se državni proračun zaduživao manje nego lani. Kad bi se isti trend naplate poreza zadržao i u iduća četiri mjeseca, država bi pokrila tekuću potrošnju iz redovnih prihoda, a zaduživala bi se samo za kamate.

Preduga recesija

Milanović nije propustio priliku pohvaliti se da je, prvi put nakon 2008. godine, ostvario primarni suficit, no kao i sve posljednje objave vezane uz ekonomiju, i ova se povezuje s izborima. Kolike će proračunske minuse ova Milanovićeva vlada ostaviti idućoj ministarskoj ekipi, znat će se tek u travnju 2016. godine, kada nacionalni i europski statistički uredi objave koliko su države članice EU trošile u 2015. godini. Taj podatak neće uključivati samo središnji proračun nego i sve proračune lokalnih jedinica te državnih fondova i pojedinih javnih sustava. Prošla je godina u tom dijelu bila loša jer je Hrvatska završila sa 5,7 posto, odnosno 18,8 milijardi kuna deficita i 280 milijardi kuna javnog duga. Najnoviji podaci kažu da je javni dug do lipnja narastao za pet milijardi kuna, a njegovo je kretanje najbolnija točka hrvatskih javnih financija jer godišnje za plaćanje kamata odlazi 3,5 posto BDP-a. Svaki rast manji od udjela koji odlazi na kamate svodi se na životarenje i nazadovanje, a ako bi se sadašnji trend ubrzanja nastavio, Hrvatska bi tek pred kraj ovog desetljeća mogla rasti između 3 i 4 posto.

– Ništa ne govori da bi se stvari mogle pogoršati i vratiti nas u recesiju jer su pozitivni pomaci prisutni od prošle godine. Blago ubrzanje nastavit će se i u trećem kvartalu, ali sama činjenica da imamo rast od 1,2 posto nije dovoljna. Drugi rade bolje od nas, a logično je postaviti pitanje zašto smo šest godina bili u recesiji? Ne može se reći da izbori imaju veze s podacima koji se objavljuju, ali izbori bi mogli poslužiti da od HDZ-a i SDP-a dobijemo odgovor koliko je tko od njih kriv i zašto prije nismo mogli bolje – ističe Danijel Nestić, analitičar Ekonomskog instituta iz Zagreba. Nesporno je, kaže, da su nakon dosta godina svi indikatori pozitivni, ali dosta je i nepoznanica. Jedna od nepoznanica je što se događa s izvozom koji raste po dvoznamenkastoj stopi i dvostruko sporije od uvoza.

– Nisam još vidio sigurnu i pouzdanu analizu što stoji iza povećanja izvoza, a ti podaci dosta utječu na čitav rezultat. Rast industrijske proizvodnje može objasniti dio povećanja izvoza, ali još nije precizirano koliko je klasičnog provoza, situacije da netko danas uveze robu iz treće zemlje i bez ikakve dorade i dodane vrijednosti izveze dalje – ističe Nestić.

Kad se podaci očiste od sezonskih utjecaja, oni pokazuju da je rast industrije bio izraženiji u drugom dijelu prošle godine, dok je ove godine prisutna stagnacija. No prvi put od početka krize desezonirani podaci u građevini su blago pozitivni.

Zdrava platna bilanca

– Iduću će vladu dočekati rast, što će imati pozitivnog utjecaja na ispunjavanje obaveza prema proceduri prekomjernog deficita, no zaustavljanje rasta javnog duga mora biti prioritet – uz povećanje zaposlenosti. Također, morat će jače kontrolirati proračunsku potrošnju, i to više u dijelu koji se tiče javnih poduzeća i izvanproračunskih fondova jer smo i lani imali situaciji da se ministar financija hvalio uštedama i smanjenjem deficita u središnjem proračunu, a podaci ESA metodologije pokazali su da su te uštede poništene deficitima u ostalim sustavima, isplatama jamstava i slično – kaže Nestić.

Ova je vlada samo na proračunskom deficitu u tri godine mandata digla javni dug za 54 milijarde kuna pa je i Milanović jučer iz Ludbrega poručio da ga moramo ozbiljnije kontrolirati sad kad je kriza gotova.

– Hrvatska ima zdravu platnu bilancu. To znači da od industrijskog izvoza i od izvoza usluga kroz turizam ima pozitivan 'tekući račun'. Omjer domaće i strane valute je zdrav. To nemaju mnoge države u svijetu – kazao je Milanović.

Komentara 156

Avatar docCL
docCL
12:31 05.09.2015.

Misim da tu nema istine ni u tragovima. Sdp i partneri su dosli na vlast s laznim planom 21 kojeg nisu ni zapoceli a kamoli ostvarili. Tajna je njihova prodaja oruzja arapima, tajna je njihovo enormno zaduzenje, tajna je svaka istina. Uz pomoc rezimskih medija sustavno izmisljaju, manipuliraju i lazu. Njihove statistike, planovi i prijedlozi su lazirani i lazni.Oni su politicka nepogoda koja je opustosila RH, namjerno i s razlogom.

VJ
vjerovnik
12:29 05.09.2015.

jedina istina je da se masovno zadužuju i to prikazuju kao "veliki uspjeh"

Avatar Admin nabijem te
Admin nabijem te
12:31 05.09.2015.

istina je zaduživanje,odlazak ljudi u inozemstvo,uvođenje prevelikog poreza na mirovine povratnika,uhljebljivanje u državne firme,kupnje automobila ....itd... sve u svemu katastrofa!!!

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije