Naslovnica Vijesti Hrvatska

Ranko Ostojić: Sabor treba obilježiti Bitku na Sutjesci

Među poginulima bilo je najviše Dalmatinaca, oko 3000, a najveće gubitke pretrpjela je Druga dalmatinska brigada, objašnjava Ostojić
27. prosinca 2017. u 13:45 249 komentara 11911 prikaza
Ranko Ostojić
Foto: Marko Lukunić/PIXSELL

Potpredsjednik SDP-a Ranko Ostojić pismom je od predsjednika Sabora, HDZ-ovca Gordana Jandrokovića zatražio da Hrvatski sabor 2018. godine postane pokrovitelj obilježavanja 75. obljetnice Bitke na Sutjeski koja se početkom ljeta 1943. godine vodila u Bosni i Hercegovini. U toj bitki je, naglašava Ostojić, sudjelovao, ali i poginuo veliki broj antifašista iz Dalmacije, a u kanjonu rijeke Sutjeske neuređena je i zapuštena kosturnica s posmrtnim ostacima poginulih partizana.

Saborski zastupnici HOTELI, DNEVNICE... Evo tko su najrastrošniji zastupnici i na što su sve potrošili 8,3 milijuna kuna

Nema službenog komentara

Jandroković se dosad nije službeno očitovao na ovaj prijedlog koji bi se pred članovima Predsjedništva Sabora mogao naći već početkom siječnja, no u neslužbenim razgovorima s HDZ-ovcima lako je shvatiti da malo tko razumije zašto bi jedna od najviših državnih institucija obilježavala taj ratni sukob u drugoj državi, bez obzira na brojne hrvatske žrtve. Pitanje je što o svemu misle HDZ-ovi partneri u HNS-u. Razlog zašto bi Sabor bio pokrovitelj ove bitke ne vidi ni povjesničar Davor Marijan.

– Ne vidim zašto bi Hrvatski sabor pokrivao mitološke bitke i datume neke druge države, u ovom slučaju Jugoslavije – zanima Marijana koji drži kako je Sutjeska bitka zapravo mitska, kako ona nema nikakvo realno značenje osim činjenice da je to bila klaonica i poraz.

Ranko Ostojić
1 / 10
Povijest SDP-a obilježile su teške devedesete, osvajanje vlasti 2000. godine, smrt Ivice Račana i povećanje podrške u mandatu Zorana Milanovića pa pad i gubitak vlasti. Donosimo pregled broja zastupnika SDP-a kroz sve sazive Sabora...

– Ostojić može osobno zapaliti svijeću za stradale na Sutjesci, ali ne vidim zašto bi to institucija trebala. Uostalom, SDP je obnašao vlast kad se obilježavala 70. obljetnica bitke pa nije od tadašnjeg predsjednika Sabora i svog stranačkog kolege Josipa Leke tražio da Sabor bude pokrovitelj obilježavanja te obljetnice – komentira Marijan podsjećajući kako je SDP za vrijeme svoje vladavine ukinuo pokroviteljstvo nad obilježavanjem Bleiburga. To pokroviteljstvo vratila je iduća HDZ-ova vlast, a upravo to obilježavanje ima male sličnosti s ovim posljednjim zahtjevom za pokroviteljstvo. Sličnost je, naime, u tome što se obljetnice održavaju izvan granica Hrvatske, Bleiburg u Austriji, a Bitka na Sutjesci, da Sabor prihvati pokroviteljstvo, u Bosni i Hercegovini. Tko bi ove godine organizirao obljetnicu Bitke na Sutjesci, još nije jasno, ali posljednjih godina organizacijom se bave antifašističke udruge i nevladine organizacije koje okupljaju antifašiste s prostora nekadašnje zajedničke države.

U svome pismu predsjedniku Sabora Ostojić tako podsjeća da je među poginulima na Sutjesci bilo 40 posto Hrvata, no priznaje i različite interpretacije povjesničara o tome zašto je uopće toliko Hrvata bilo motivirano na ovu bitku koja se odvijala od 15. svibnja do 16. lipnja 1943. godine.

– Iako postoje različita gledišta o razlogu što se tako veliki broj Hrvata nalazio u partizanima, je li to bila pripadnost Komunističkoj partiji i ideologiji ili bunt protiv sporazuma Pavelića i Mussolinija kojim je veliki dio Dalmacije predan Italiji, poznato je da su se u tom razdoblju na Sutjesci nalazile četiri partizanske divizije i brigada zajedno s centralnom bolnicom što je zajedno iznosilo 22.148 boraca. U skladu s tablicama koje postoje, vidljivo je da su među partizanima na Sutjesci najbrojniji bili Dalmatinci, a Split i Šibenik jedini gradovi s četveroznamenkastim brojem boraca. Najviše je Dalmatinaca bilo i među poginulima, oko 3000, a najveće gubitke pretrpjela je Druga dalmatinska brigada s 800 poginulih – piše, između ostalog, Ostojić predsjedniku Sabora te dodaje kako se današnji povjesničari slažu oko toga da Dalmatince u rat nije otjerala ideologija, nego teror talijanskih fašista.

Veliki broj žrtava

Tražeći da Hrvatski sabor bude pokrovitelj obilježavanja Bitke na Sutjesci, tog ratnog događaja i velike tragedije za mnogobrojne obitelji, Ostojić podsjeća Jandrokovića kako su tada u zajedničkom napadu sile Osovine nastojale uništiti jugoslavenske partizanske jedinice te kako je zabilježeno više od 7500 žrtava.     

Većinu boraca Hrvata na Sutjesku nije dovela ideologija

Iako je antifašistički pokret u Jugoslaviji, a onda i u Hrvatskoj, organizirala i predvodila Komunistička partija, u ustanku su sudjelovali mnogi kojima komunizam nije bila ideološka opredijeljenost. Pokazuju to i podaci iz knjige slovenskog povjesničara Viktora Kučana “Prozivka boraca Sutjeske”, koji je poimence nabrojio sve koji su sudjelovali u Bitki na Sutjesci na partizanskoj strani. Kučan navodi da je među borcima koji su se tada našli u okruženju, uključujući i ranjene, bilo 6610 članova Komunističke partije, dakle manje od trećine sudionika bitke. (ibv)     

Pogledajte i video: Ovo su mjesta koja baš nitko ne smije vidjeti preko Google Mapsa

[video: 22524 / Ovo su mjesta koja baš nitko ne smije vidjeti preko Google Mapsa]

 

Davor Bernardić Kaos u lokalnim organizacijama Bernardiću se 'trese' teren, priča se o raskolu postavljena bista Heroj Ivo Ribar nije Lola, nego Lolo Ivan Cifrić Ivan Cifrić: Dočekat ćemo još jedan svjetski rat govoreći o ustašama i partizanima
  • Avatar PrskatorVlado
    PrskatorVlado:

    Zašto ne i obilježiti dan 14.11. kad je Sud Druga Titu 1928 proglasio teroristom? Ostoja Ranković je sa rakije orjunašice prešao na preživanje bunike i Huanitove marice

  • GMBH:

    Bravo Ranko, pohvalna inicijativa... jos par postotaka SDP-ejcima rejting nizbrdo :-)

  • Avatar navijač
    navijač:

    Kad su partizani masovno ubijali na križnom putu hrvate, onda su obustavili obilježavanje žrtava, a sad mu je kao žao Hrvata. On samo želi obilježiti partizanske žrtve, one koje su se borili protiv neovisnosti Hrvatske.