Naslovnica Vijesti Hrvatska

Radovi kasne, a najveća tvrtka za gradnju pruge je zbog pravila EU bez posla

Zbog neriješenog statusa PG-a na čekanju je operativa tvrtke s 1200 stalno zaposlenih i još 400-tinjak sezonskih radnika. U HŽI-ju kažu da PG gotovo u cijelosti svoje prihode ostvaruje od pružanja usluga svojoj matičnoj tvrtki
13. travnja 2019. u 07:25 7 komentara 1526 prikaza
Pruga
Foto: Boris Ščitar/Večernji list/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/3

HŽ Infrastruktura (HŽI) u sljedeće će četiri godine 9,3 milijarde kuna iz EU fondova i europskih razvojnih banaka investirati u modernizaciju i obnovu željezničke infrastrukture. No u tom investicijskom ciklusu neće moći sudjelovati najveća građevinska tvrtka u Hrvatskoj specijalizirana upravo za izvođenje radova na željezničkoj infrastrukturi, Pružne građevine (PG). Riječ je o tvrtki kćeri HŽI-ja, a prema europskim pravilima, povezana društva korisnika EU sredstava i kredita razvojnih banaka zbog sukoba interesa ne mogu izvoditi radove na takvim projektima.

Antonio Candreva Interov napadač Siromašna djevojčica za ručak u školi dobila krekere, gesta nogometaša odjeknula je u svijetu

Problemi s podizvođačima

Stoga PG ni sad ne radi na, primjerice, obnovi i gradnji drugog kolosijeka pruge Dugo Selo – Križevci, projekta vrijednog gotovo 200 milijuna eura, a koji je sufinanciran iz EU fondova. A radovi na toj pruzi kasne jer je podizvođač radova, Hidroelektra-niskogradnja, zapao u poslovne teškoće, a novi podizvođač je nađen u BiH. Tako dolazimo do još jednog hrvatskog apsurda da brojni investicijski projekti u državi kasne zbog nedostatka operative i radne snage i zbog čega Europska komisija kritizira Hrvatsku.

S druge strane, zbog neriješenog statusa PG-a na čekanju je operativa tvrtke s 1200 stalno zaposlenih i još 400-tinjak sezonskih radnika. U HŽI-ju kažu da PG gotovo u cijelosti svoje prihode ostvaruje od pružanja usluga svojoj matičnoj tvrtki pri čemu se najveći dio tih prihoda zadnjih godina generira u poslovnom području Održavanje pruga dok u ostalim područjima prihodi se smanjuju i generiraju gubitci s obzirom na to da PG ne može izvoditi radove na EU projektima i projektima razvojnih banaka. PG bi mogla izvoditi samo investicijske radove koji se financiraju iz komercijalnih kredita, ali od 2014. do 2017.

HŽI-ju nije odobren ni jedan takav kredit. Na problem PG-a nedavno je upozorio i Sindikat hrvatskih željezničara koji je u otvorenom pismu premijeru zaprijetio štrajkom ako se PG-u ne omoguće novi poslovi. Kako bi riješili problem PG-a, u HŽI-ju kažu da su analizirali nekoliko opcija preustroja. Jedan od njih je prebacivanje vlasništva nad PG-om na Ministarstvo državne imovine. Tako bi se tvrtki omogućilo natjecanje na EU projektima i projektima razvojnih banaka, čime se znatno povećava tržišni potencijal PG-a.

Dijana Bačani Najteža bitka 'U trenutku moje najveće slabosti i borbe dugogodišnji dečko tražio je novu djevojku'


Bez izravnog ugovaranja

No time bi PG izgubio mogućnost direktnog ugovaranja usluge održavanja s HŽI-jem pa bi izgubio siguran godišnji prihod od 100-tinjak milijuna kuna. Loša strana tog scenarija, navode u HŽI-ju, je to što bi time izgubili kontrolu nad poslovima održavanja čime se potencijalno ugrožava core-business tvrtke. To bi se pak izbjeglo, ako bi se Održavanje pripojilo HŽI-ju, a ostali dio PG-a prebacio na Ministarstvo državne imovine. Tim modelom HŽI bi zadržao nadzor nad poslovima održavanja, a PG-u se omogućilo natjecanje na EU projektima i projektima razvojnih banaka uz istovremene uštede u poslovanju.

Treći scenarij je cjelovito pripajanje PG-a HŽI-ju. No time bi se, upozoravaju, ugasila tvrtka koja bi mogla raditi na izgradnji i modernizaciji željezničke infrastrukture. U HŽI- ju smatraju stoga da je poslovni model u kojem bi se dio Održavanja vratio u HŽI, a ostatak prenio na Ministarstvo državne imovine, optimalan za obje tvrtke, ali i za uspješnu provedbu obnove i modernizacije željeznica. No kako doznajemo, u Ministarstvu su skloniji privatizaciji PG-a uz pripajanje održavanja HŽI-ju.

VIDEO 16 najmoćnijih žena u hrvatskoj politici i društvu:

Ilustracija
VAŽNO
Imate atmosferski bojler? Ovo su neke stvari na koje treba paziti kako biste izbjegli tragične posljedice

A1 izdvaja za Vas

  • ing-12345:

    Klasična hrvatska priča i kada uhljebi uspiju dobiti nekakve novce od EU tada poslove izvode strane tvrtke a Hrvati su bez posla. Najbolji primjer za to je Pelješki most gdje kinezi i šljunak dovoze iz Kine, i nemaju niti jednu ... prikaži još!u hrvatsku tvrtku kao pod izvođača.

  • Avatar Jura z bregov
    Jura z bregov:

    Jesenti milu bigulicu, novinarski gospon Bohutinski Jožek jako dobro zna kaj je na stvari, ali se, "gradi nevešt", kako bi rekli "regionci". Naime, sa sadašnjim brojem zaposlenih i djelatnošću Pružne građevine d.o.o. jesu umjetno stvoreno poduzeće. U današnjem prenapuhanom obliku ... prikaži još!u nastale su 2012. tijekom "restrukturiranja" ondašnje HŽ-Infrastrukture d.o.o. tako što je iz nje u zasebnu tvrtku izdvojeno poslovo područje održavanja pruga i pružnih postrojenja, a to zato kakao bi se na umjetan način smanjio broj zaposlenih u HŽ Infrastrukturi d.o.o. kao poduzeću u državnom vlasništvu i pred EU-om dokazala "briga" o rasterećivanju državnog proračuna. To "restrukturiranje" provela je ondašnja Uprava HŽ Infrastrukture kojoj je na čelu bio "linićevac" Darko Peričić (SDP-ov kadar iz Rijeke) te članovi SDP-ovac Marko Car i , pogađate li, HNS-ovac Nikola Ljuban. Inače, koliko su ta trojica blii sposobni "manageri", pokazaje to da ih je ondašnji ministar prometa. S. Hajdaš Dončić morao smijeniti već u prvoj polovici njihova mandata. A sad bi, za divno čudo, djelatnost održavanja pruga iz Pružnih građevina trebalo vratiti u HŽ Infrastrakturu. Tja, kaj se more. Netko je tu lud, netko zbunjen, a netko možda i normalan.

  • A_ono:

    Halooo, 6 godina smo već u EU. Za HŽ kao da smo ušli tek sada. Ovaj članak mi je kao dio Vojkove pjesme "Kako to"