Danas su tisuće školaraca i mladih ljudi u svim većim gradovima Australije i manjih pacifičkih zemalja izašli na golemi simultani prosvjed protiv klimatskih promjena. Svjetski klimatski štrajk započeo je na pacifičkim otocima. Uslijedili su prosvjedi u Australiji, Japanu, na jugoistoku Azije, te u Europi, Africi i na Bliskom istoku.
U Sydneyu su prosvjedi prošireni na 34 hektara i očekuje se da će još rasti. Prosvjednici su poslali oštru poruku australskom ministru financija Marhiasu Cormannu da radi svoj posao i pomogne planetu. Cormann je rekao da bi učenici trebali odraditi svoj posao i sjediti u školskim klupama. Prosvjednici pokušavaju upozoriti izaslanike na summitu UN-a o očuvanju planeta da je ovo važan i ozbiljan problem te ih natjerati da potaknu uporabu obnovljivih izvora energije umjesto fosilnih goriva
Ovakvi prosvjedi održavaju se u Europi, Aziji i Africi. U Indiji vjeruju da će ovo biti najveći prosvjed povezan s klimatskim promjenama u njihovoj povijesti i očekuju da će trajati čak tjedan dana. Prosvjedi su održavani i u Zagrebu u 18 sati na Europskom trgu, kao i u Osijeku.
Na Salomonovim otocima prosvjednici su masovno protestirali obučeni u tradicionalnu odjeću, a na Tajlandu je 200 prosvjednika uletjelo u zgradu tajlandskog ministarstva okoliša. Pretvarali su se da umiru kako bi naglasili opasnost od nadolazećih promjena. U Berlinu su prosvjednici blokirali promet ograđivanjem mosta plastičnim trakama. Indonezijski aktivisti prosvjeduju na Baliju protiv paljenja šuma u toj zemlji. Samo na otoku Sumatri izgorjelo je 328 000 hektara piše CNN.
Incredible pictures as Australia’s gathering for the #climatestrike
— Greta Thunberg (@GretaThunberg) September 20, 2019
This is the huge crowd building up in Sydney.
Australia is setting the standard!
Its bedtime in New York...so please share as many pictures as you can as the strikes move across Asia to Europe and Africa! pic.twitter.com/7eAPUQPq5C
Niski pacifički otoci poput Solomonskih Otoka ugroženi su jer mogu završiti ispod mora zbog povisivanja razine vode zbog topljenja leda na Grenlandu i Antarktici te su zbog toga njihovi aktivisti jedni od najupornijih prosvjednika na svijetu i mole bogate zemlje da učine nešto s time u vezi.
U Kini, koja je najveći zagađivač na svijetu, prosvjedi nisu dopušteni, no aktivisti kažu da imaju plan.
Children and young activists in Delhi join #GlobalClimateStrike inspired by @GretaThunberg to secure #ClimateJustice and sustainable future for all. pic.twitter.com/s1uDr86SBh
— Greenpeace India (@greenpeaceindia) September 20, 2019
Društvene mreže preplavljene su objavama s prosvjeda različitih veličina. U nigerijskoj Abuji okupilo se nekoliko desetaka učenika osnovne škole, dok se u gradovima poput Hamburga ili Melbournea okupilo nekoliko desetaka tisuća ljudi.
Ovi prosvjedi inspirirani su Gretom Thunberg koja je nominirana za Nobelovu nagradu zbog svojeg rada na očuvanju okoliša. Ova aktivistica zaključit će prosvjede govorom u New Yorku. Na svom je Twitter profilu objavila kako se "ogromna gomila" okuplja u Sydneyu i da je Australija time "postavila standard" za prosvjede kasnije tijekom dana u oko 150 država.
"Naša budućnost je na vašim ramenima", napisali su studenti na jednom od natpisa u Berlinu.
"Naši oceani se dižu, pa i mi", jedan je od popularnijih slogana, nošen i u Melbourneu i u Kalkutu.
Štrajk će kulminirati u New Yorku gdje će Thunberg, kandidatkinja za Nobelovu nagradu za mir, predvoditi marš prema sjedištu Ujedinjenih naroda.
Na summitu u toj zgradi idući tjedan okupit će se svjetski čelnici kako bi razgovarali o strategiji borbe protiv klimatskih promjena poput prelaska na obnovljive izvore energije.
Skup u New Yorku smatra se nastavkom summita u Parizu iz 2016. Na njemu će se od čelnika zatražiti da osnaže inicijative za smanjivanje emisije stakleničkih plinova, a glavni tajnik UN-a Antonio Guterres poručio im je da "dođu s idejama, ne s govorima". UN na svojim stranicama piše da posljednje analize pokazuju kako bi se brzim djelovanjem u idućih 12 godina mogle znatno smanjiti emisije štetnih plinova i održati rast prosječne temperature na ispod 2 stupnjeva Celzija. UN poručuje i kako je Pariški sporazum nevažan bez ambicioznog djelovanja u skladu sa zacrtanim ciljem smanjenja emisija za 45 posto u idućem desetljeću i postizanja neutralnih emisija do 2050.
Naravno da svoj odnos prema Zemlji moramo promijeniti. i lijepo je zbrisati iz škole i boriti se za neki plemeniti cilj. ali pitao bih ove klince koliko njih bi pristalo na konkretnije načine borbe, npr. tjedan dana ne koristiti struju dobivenu u termoelektranama i nuklearkama. znači tjedan dana bez mobitela, tableta, laptopa i televizora. mislim da bi broj zainteresiranih za dobrobit planete naglo splasnuo.