Dok je Naftna industrija Srbije pod američkim sankcijama, raste strah građana Srbije od mogućih nestašica goriva i njegovih cijena, ali i od plina. Ugovor s Rusima još nije potpisan, iako je prethodni, koji je vrijedio 10 godina, istekao u svibnju. Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić jučer je najavio da očekuje potpisivanje kratkoročnog ugovora s Ruskom Federacijom, koji će, prema riječima sugovornika portala Nova.rs, biti potpisan na razdoblje od samo tri, a najviše šest mjeseci. Upitna je i cijena. Situacija s NIS-om mogla bi se puno promijeniti, jer bi prodaja ili preuzimanje ruskog udjela mogli utjecati i na plinski aranžman. Zapravo, vjerojatno ima veliki utjecaj, jer s Rusima još nema ugovora, a Vučić očekuje da će biti potpisan u kratkom roku. Prethodni je trajao čak 10 godina, s cijenom koja je bila oko 30 posto jeftinija u usporedbi s drugim zemljama koje su imale ugovor s Gazpromom, a novi, ako se ispune predsjednikova očekivanja, mogao bi vrijediti samo nekoliko mjeseci. Miodrag Kapor, energetski stručnjak iz Udruge "Monitor odgovornosti", navodi da se ne bi oslanjao na sve što predsjednik kaže te da Rusija nije imala planove zaustaviti isporuke plina.
"Kratkoročni ugovori sklapaju se na razdoblje od tri do šest mjeseci. Ne bih se oslanjao na sve što predsjednik kaže ako je to doista tako. Radije bih to protumačio kao da on pokušava građanima i dalje objašnjavati da smo pod pritiscima koji nisu naša krivnja. Ovdje se i dalje stvara narativ, posebno u posljednjih 10 godina, da navodno imamo vrlo niske cijene prirodnog plina od naših prijatelja, braće, čega god, i zato između ostalog bilježimo dobre ekonomske rezultate. Ni jedno ni drugo nije istina. Ta cijena je netransparentna, to zna samo Dušan Bajatović u svom bliskom krugu suradnika. Pretpostavljamo da je nešto niža, ali to ne mora nužno značiti", istaknuo je Kapor. Smatra da je potpisivanje kratkoročnog ugovora dio strategije održavanja Srbije u ruskoj orbiti utjecaja. "On pokušava javnosti predstaviti sebe da je ovo neka vrsta bitke između Zapada i Istoka gdje Srbija pokušava 'biti pametna, biti neutralna' i da Rusija prirodno štiti svoje interese... Pokušava se predstaviti da voli Srbiju, ali da mora štititi svoje interese i da pažljivo biramo kako ćemo se prema toj Rusiji odnositi, te da zbog pritiska Zapada moramo poduzeti neke nepopularne korake koji bi mogli ugroziti naše prijateljstvo s Rusijom", rekao je Kapor.
Što se tiče cijene plina u ovom kratkoročnom plinskom sporazumu, Kapor smatra da će ona ostati netransparentna i da neće biti ucjene s ruske strane u vezi s NIS-om. "Ovo manje znači gospodarstvo. Rusi bi odavno napali NIS i izvukli maksimalnu moguću dobit, ne dopuštajući tvrtki da propadne, konzervirajući samu Rafineriju i riskirajući prekid platnog prometa koji će srušiti dionice. Radi se o političkom utjecaju. Cijena plina vjerojatno će ostati netransparentna, neće biti ucjena, mislim da se to ne događa iza zatvorenih vrata Kremlja i Beograda, već da se radi o tome kako dovoljno zadovoljiti kolektivni Zapad, a da pritom ostane postojeći politički poredak u Srbiji koji čvrsto stoji uz Rusiju. Ovo je predstava za javnost - 'dobit ćemo jeftin plin, ugroženi smo' - kako bi se pokazalo da se naše vodstvo bori s pritiscima", rekao je Kapor. Neovisni energetski stručnjak Dragan Vlaisavljević ističe da cijena plina, iako je riječ o kratkoročnom dogovoru, ne bi trebala biti skuplja. Navodi da cijene tog energenta na burzama padaju te da je sada oko 28 eura po megavat satu bez transporta. "Ne očekujem da će biti skuplje, ali nije ni isključeno. Kratkoročna priroda ugovora govori nešto drugo. Znači da je pozicija prodavatelja prema kupcu takva da on u ovom trenutku ne želi sklapati dugoročni ugovor. To dugoročno može značiti manje povoljnu poziciju za nas, ali kratkoročno za ta tri do šest mjeseci neće biti nikakvih promjena", smatra Vlaisavljević.
Kad je riječ o uredbi Europske unije o potpunoj zabrani ruskog plina do 2027. godine, oba sugovornika Nova.rs slažu se da nas to neće pogoditi i taj mogući kratkoročni ugovor koji je spomenuo predsjednik Srbije. "To se odnosi na zemlje Europske unije, ne znači nužno da će odnosi utjecati na nas. Bugarska ima pravo obustaviti protok prirodnog plina Srbiji zbog svoje nacionalne sigurnosti, prema međunarodnom pravu. To je napravila i Poljska, koja je odmah na početku agresije u Ukrajini obustavila dotok plina prema Njemačkoj kroz Jamal plinovod. Bugarska to neće učiniti na svoju ruku bez dogovora s EU i Sjedinjenim Američkim Državama, ne postoje naznake da postoji prijetnja prekidu dotoka prirodnog plina. Taj kratkoročni ugovor bi se trebao odvijati nesmetano ako Ukrajina koliko vidimo, dronovima ne ugrozi opskrbu tako što će ugroziti infrastrukturu na ruskom teritoriju i na međunarodnim vodama. Postoji određena opasnost u prekidu opskrbe koja je izvan moći EU i SAD", rekao je Kapor.
Smatra da je ovom uredbom fokus sada na tome da EU prestane uvoziti rusku energiju, prvo kratkoročno, a zatim i dugoročno od 2027. godine. Po njegovom mišljenju, to ide po planu, tako da je sada Srbija manji fokus interesa, te da će se kratkoročni ugovor koji bi Srbija trebala sklopiti s Rusijom vjerojatno nesmetano nastaviti do kraja. Vlaisavljević ističe da bi ovaj kratkoročni ugovor vjerojatno vrijedio najkasnije do ljeta sljedeće godine i da u tom vremenu neće biti utjecaja ove uredbe EU, već da će sve biti kao i prije. "Malo je vjerojatno da će Bugarska prekinuti protok plina, jer se dogovor koji je sklopila EU trenutno ne odnosi na tranzite, tako da ne bi trebalo biti problema. Ono što bi trebalo biti zanimljivo jest što će se pregovarati od proljeća sljedeće godine, za punjenje Banatskog dvora (jer će sada biti prazan), odnosno koji će se plin koristiti po kojoj cijeni. Tada počinje priča koja je malo dugoročnija, priprema za zimu 2026./2027.", izjavio je Vlaisavljević. Ono što nismo čuli od Aleksandra Vučića jest hoće li Srbija ući u pregovore s nekim drugim plinskim partnerima, budući da ne postoji dugoročni sporazum. Nismo ni obaviješteni što je srpska strana tražila u tim pregovorima s Rusima. Prema nekim informacijama, prethodno je tražen trogodišnji ugovor, ali i to je promijenjeno zbog propisa EU i moguće zabrane protoka ruskog plina kroz zemlje EU.
FOTO Sjećate li se jednog od najpoznatijih incidenata s Markova trga? Yugom pravo u vrata Sabora
Otvori KEKS Pay
Ruske pudlice.. a nama su se smijali kako ćemo se smrzavati bez ruskog plina.. to je karma!