Unazad petnaest godina u Hrvatskoj je prestalo s radom petnaestak malih mljekara i tri veće mljekarske industrije, što znači da je cjelokupnom sektoru prisutan problem rentabilnosti i neodrživosti proizvodnje prema dosadašnjim uvjetima poslovanja i dostupnim sredstvima iz nacionalnih i EU fondova – kazao je na današnjoj konferenciji za novinare Božidar Kuzmić, člana upravnog odbora Udruge hrvatske male mljekare.
Ovih bi dana, naime, u e-savjetovanje trebao biti pušten nacrt Programa razvoja sektora mljekarstva u Hrvatskoj do 2030. Strategija ima tri glavna cilja - povećanje broja grla u proizvodnji mlijeka, povećanje produktivnosti proizvodnje te osiguravanje preradbenih kapaciteta – i dobro je zamišljena, kaže Kuzmić. Podsjetimo, ispunjavanjem tog programa Hrvatska bi u sedmogodišnjem razdoblju proizvodnju mlijeka trebala dići na 90.000 muznih krava i 630.000 tona mlijeka, koliko smo proizvodili pretpristupne 2012., u što bi se investiralo gotovo 700 milijuna eura. No financijska sredstva za preradbene kapacitete i modernizaciju proizvodnje koja predviđaju 106 milijuna eura od te svote premala su, smatra Kuzmić. Razdoblje od sedam godina je vrlo dugo, a pred mljekarima niz problema koji ih stišću godinama. Hrvatska je danas ostala s četiri velike mljekarske industrije koje prerađuju mlijeko na više lokacija i 29 malih mljekara.
VEZANI ČLANCI:
– Otežavajuća okolnost kod trženja mliječnih proizvoda je i vrlo visok PDV od 25% na sve mliječne proizvode, osim mlijeka i maslaca, što rezultira smanjenom potrošnjom sireva i fermentiranih proizvoda, radi previsokih cijena. U 2022. zabilježena je najviša inflacija u proteklih 35 godina, pa je tako i proizvođačka cijena mlijeka porasla za oko 45%, dok su cijene mlijeka i ostalih mliječnih proizvoda u maloprodaji imale manji rast – rekao je Kuzmić, podsjećajući kako u Hrvatskoj mljekare i u 2023. isplaćuju najviše dostignute cijene mlijeka što na policama trgovina ima za posljedicu veći uvoz jeftinih mliječnih proizvoda iz EU, po znatno nižim cijenama. Pritom nimalo nije zanemarivo da male mljekare prikupe i prerade 7,4% od ukupne proizvedene količine mlijeka u Hrvatskoj, te surađuju s više od 740 poljoprivrednih gospodarstava, što je oko 19% od ukupnog broja proizvođača mlijeka.
Proizvodnja mlijeka pada već 10 godina, lani je otkupljeno manje od 405.000 tona kravljeg mlijeka, što je u odnosu na 2021. smanjenje od 5,42%.
Predsjednik Odbora za mljekarstvo Hrvatske poljoprivredne komore (HPK) Igor Rešetar smatra kako je to je rezultat lošeg rada sudionika u proizvodnji, preradi i donosioca političkih odluka.
– Najviše su na pad proizvodnje utjecali prihodi kod proizvođača mlijeka u RH koji su bili neujednačeni i nisu pratili troškove proizvodnje, pa smo imali razdoblja proizvodnje, kada prihodi nisu pokrivali niti 50% troškova. U sličnoj situaciji su bili i proizvođači mlijeka u cijeloj Europi, međutim tamo su bile prepoznate opasnosti koje su se događale na tržištu, posebice nakon ukidanja kvota za mlijeko, te su na vrijeme investirali u proizvodnju kako bi ona bila konkurentna i stabilna – izjavio je Rešetar. Situacija u Hrvatskoj danas je na žalost takva da je broj proizvođača pao na tek 2800 isporučitelja.
VEZANI ČLANCI:
– Ti proizvođači će morati značajno povećati proizvodnju da bi se ostvarili ciljevi iz Programa. Najvažnija stvar za povećanje proizvodnje je proizvodnja dovoljno kvalitetne stočne hrane, a to znači da zproizvođačima treba osigurati oko 25.000 ha poljoprivrednog zemljišta – poručio je Rešetar.
Kako je pojasnio, farme u drugim EU državama su se modernizirale, radile su na poboljšanju konkurentnosti sa stručnim službama koje su im bile dostupne na terenu. Jedna od najvažnijih stvari koja je zapadnoeuropske proizvođače mlijeka učinila konkurentnijim je diverzifikacija prihoda na njihovim gospodarstvima, jer su započeli proizvodnju električne energije kroz bioplinska postrojenja, solarne elektrane na krovovima farmi te instalirali vlastite vjetroelektrane.
– Ta mogućnost im je bila dostupna jer je proizvodnja hrane bila na prvom mjestu u dodjeli kvota za proizvodnju električne energije. Čak su neki vezali mogućnost proizvodnje električne energije uz uvjetna grla, poput primjerice Francuske. Zato je važno da se kroz našu strategiju sva pozitivna iskustva iz EU primjene i kod nas, te da se krene u snažni investicijski ciklus podizanja proizvodnje, ali i diverzifikaciju prihoda, na način kako to rade razvijene zemlje, sa snažnom proizvodnjom mlijeka. Zato su potrebna značajnija investicijska financijska sredstva – istaknuo je Rešetar.
Predsjednik HPK Mladen Jakopović kaže kako je Program izrađen u skladu sa Strategijom poljoprivrede do 2030. i Strateškim planom 2023-2027., a s ciljem podizanja vrijednosti govedarske proizvodnje za 20% do 2030. godine.
– Svi se slažemo kako je važno dati podršku ovom programu, no smatramo kako je Program zapravo trebao biti jasan Akcijski plan aktivnosti kako će se revitalizacija sektora proizvodnje mlijeka provesti. Samo na četiri mjesta spominje se i riječ ekološka poljoprivreda, kao fraza iz EU zelenog plana, ali nigdje nema niti riječi na koji način ćemo (i da li uopće želimo) do 2030. doći barem do 1% ekološkog mlijeka iz vlastite primarne proizvodnje – upozorio je Jakopović.
Oćemo li baš zadnje zrno žita izgubiti prije nego pohlepne pošaljemo na psihijatrije, i reguliramo kapitalizam tako da pojedinac može imati do određene imovine???