Palestina je kao 195. zemlja u ponedjeljak primljena u UNESCO, UN-ovu agenciju za obrazovanje, znanost i kulturu; u utorak su Sjedinjene Države objavile da povlače svoj novac koji zajedno s izraelskim čini jednu četvrtinu budžeta te agencije, a nakon toga bi djeca u podsaharskoj Africi po svoj prilici mogla ostati bez prilike da nauče slova. Veći dio budžeta, naime, UNESCO troši na programe osnovnog obrazovanja, na podršku siromašnim zemljama kako bi mogle dati obrazovanje svima iako je ta UN-ova agencija najpoznatija po zaštiti svjetske baštine, kulturnih spomenika i prirodnih znamenitosti te po slavnim ambasadorima dobre volje. Palestina je 23. rujna zatražila punopravno članstvo u UN-u, a UNESCO je prva UN-ova agencija u koju su aplicirali i dobili, pod pritiskom arapskih zemalja. Sjedinjene Države ponovno su tako u bojkotu, nakon što su čak 20 godina, do 2003. godine, bile izvan UNESCO-a tvrdeći da se agencijom loše upravlja i da zastupa ideologiju naklonjenu Trećem svijetu.
Većina u EU neutralna
Posljednjih godina Amerikanci su podupirali i sudjelovali u UNESCO-ovim programima koristeći se njima i za promicanje vrijednosti zapadnoga svijeta. Za primanje Palestine u UNESCO glasalo je 107 zemalja, 14 ih je bilo protiv, a 52 zemlje bile su suzdržane. Za ulazak Palestine glasale su Slovenija i Srbija, a Hrvatska je bila suzdržana, kao i BiH.
– Hrvatska je bila suzdržana, slijedila je stav velikog broja zemalja članica Europske unije – poručuju iz Ministarstva vanjskih poslova. Europska se unija podijelila u glasovanju: Njemačka, Nizozemska, Švedska i Češka i Litva bile su protiv, a suzdržane, uz Hrvatsku i BiH, bile su Bugarska, Danska, Estonija, Mađarska, Italija, Letonija, Poljska, Portugal, Rumunjska, Slovačka i Velika Britanija. Slovenija je očito napravila velik iskorak glasajući za primanje Palestine jer SAD u takvim slučajevima vrši pritisak. Ostale članice Europske unije koje su bile za primanje Palestine su Austrija, Belgija, Cipar, Finska, Francuska, Grčka, Irska, Luksemburg, Malta i Španjolska. Palestinci su, planirajući svoj put prema članstvu u UN-u, polagali nade u BiH, članicu Vijeća sigurnosti UN-a, ali BiH je ostala suzdržana pri primanju u UNESCO. No, unatoč snažnom višemjesečnom lobiranju Mahmuda Abbasa, tročlano Predsjedništvo BiH nije se moglo složiti glasati za ili protiv te je apstiniralo od glasanja. Isto su učinili i Portugal i Kolumbija, također članice Vijeća sigurnosti.
SAD će zacijelo doživjeti salve napada zbog povlačenja novca kojim se školuju siromašna djeca, ali glavni razlog su zakoni doneseni još 90-ih godina, koji zabranjuju SAD-u financiranje bilo koje UN-ove organizacije koja primi Palestinu. Procjenjuje se da nema nikakvih izgleda za promjenu tih zakona u Kongresu s republikanskom većinom iako je bilo pokušaja da se promjena zakona dogovori s liderima u Kongresu. Obamina administracija želi članstvo u UNESCO-u i promatrači ipak procjenjuju da bi SAD možda i mogao promijeniti svoju odluku. Politički analitičar Žarko Puhovski kritizira SAD zbog tog poteza ističući kako je riječ o potpuno neprincipijelnom potezu.
– Zemlja koja šalje NATO-ove bombardere u Libiju ne vidi da i Palestina mora imati prava kao i svaka druga zemlja. To bi moglo ponovno aktualizirati priče prema kojima Židovi iz pozadine upravljaju svijetom. Ponovno će ojačati te teorije zavjere – kaže Puhovski. Politolog Anđelko Milardović ističe kako Palestinci imaju pravo na svoju državu. – Ako se SAD zalaže za demokraciju i ljudska prava, kako to da jedino Palestinci nemaju pravo na svoju državu? – pita Milardović.
SAD će ipak pomoći?
Što će za UNESCO značiti rezanje proračuna za četvrtinu, oko 70 milijuna dolara?
– U pitanje će doći veliki projekti te UN-ove organizacije, obrazovni programi, opismenjavanje djece – ističe bivši ministar kulture RH Božo Biškupić, dok se održavanje kulturnih i prirodnih dobara pod zaštitom UNESCO-a ionako nije financiralo iz UNESCO-ova proračuna.
– Europske zemlje same se brinu za financiranje održavanja spomenika kulture i prirodnih lokaliteta pa rezanje proračuna neće utjecati na to – kaže Biškupić. Što onda zapravo znači stavljanje neke baštine na UNESCO-ov popis? Uvrštavanje na popis uglavnom donosi dobar glas u svijetu, pa može privući turiste i tako neizravno dati i financijski doprinos.
– U Trogir, koji je među sedam hrvatskih dobara na popisu, dolaze, primjerice, turisti iz Japana koji upravo žele baš to, vidjeti baštinu s UNESCO-ova popisa – kaže Biškupić. Osim toga, i domaće stanovništvo dobije poticaj da se više brine i više cijeni baštinu koju cijeni i svijet, kaže, pa dodaje i kako je hrvatsko ojkanje postalo zanimljivo i u Hrvatskoj, o tome se počelo razgovarati nakon što je prepoznato u UNESCO-u kao vrijedan dio svjetske nematerijalne baštine... Ipak, možda ima izlaza iz situacije u koju je zapao UNESCO nakon što se u njemu u ponedjeljak prolomilo "živjela Palestina" na francuskom jeziku. Američki veleposlanik pri UNESCO-u David T. Killion najavio je da će SAD potražiti neke druge načine da podupre tu agenciju. Doduše, zasad još ne spominje koji će to načini biti.
koga ste vi dušili za dušni dan ?