Hrvatski građani nedovoljno su informirani o funkciji bubrega i važnosti brige za zdravlje bubrega, pokazalo je anketno istraživanje koje je provelo Hrvatsko društvo za kronične bolesti. Čak 68% njih nije sa svojim liječnikom nikada razgovaralo o zdravlju bubrega, 75% ispitanika nikad nije dobilo preporuku za kontrolu bubrežne funkcije, a 78% ispitanika nikad nije s liječnikom razgovaralo o rizicima za razvoj bolesti bubrega, otkrila je predsjednica Društva Zrinka Mach i dodala kako je očito potrebno učiniti i više kako bi građani sa svojim liječnicima razgovarali o zdravlju bubrega i redovitim kontrolnim pregledima. Jer, 75% građana koji su sudjelovali u anketi reklo je kako bi se odazvalo preventivnim pregledima za rano otkrivanje kroničnih bubrežnih bolesti.
- U Hrvatskoj, prema službenim statistikama, od kronične bubrežne bolesti u različitim stadijima boluje između 10 i 12 posto građana, što znači između 300 i 350 tisuća građana, od kojih su oni u završnim stadijima bolesti liječe se nekim od oblika nadomjesne bubrežne terapije, peritonejske dijalize, hemodijalize ili su transplantirani. Tijekom proteklih godina, liječenje je unaprijeđeno većom dostupnošću suvremenih terapijskih mogućnosti, ali i dalje moramo više ulagati u informiranje i edukaciju građana o važnosti očuvanja zdravlja bubrega jer oni imaju ključnu ulogu u očuvanju cjelokupnog zdravlja - rekla je Mach.
Nefrologinja prof. Ingrid Prkačin naglasila je da bi svi jednom godišnje trebali obaviti osnovne pretrage funkcije bubrega. - Kronična bubrežna bolest je tiha pandemija, u Hrvatskoj je ima 14 posto žena i 12 posto muškaraca. Za dijagnozu KKB moraju biti dva nalaza u roku 3 mjeseca, ali je učinjen veliki napredak u ranijem otkrivanju, uvođenjem panela za rano otkrivanje KBB. Dugo smo imali pacijente koji su dolazili u zadnjoj fazi bolesti, kad je već potrebna nadomjesna terapija, ali stanje je danas bolje. No, bitno je naglasiti i kako je i dalje potrebno puno govoriti s pacijentima o potrebi testiranja - rekla je prof. Prkačin.
Kako je bubrežna bolest gotovo uvijek dio komorbiditeta šećerne bolesti, dijabetolog dr. Stjepan Šimić podsjeća da je za dijabetičare važno pratiti funkciju bubrega i na vrijeme otkriti pojavu nefropatije. Tada je potrebno početi davati lijekove za zaštitu bubrega, koji su uvedeni zadnjih desetak godina i mogu značajno usporiti njihovo propadanje. - Kod dijabetesa tipa 2, izlučivanje lijekova ovisi o funkciji bubrega, i onda je potrebno prilagođavati terapiju - kazao je dr. Šimić.
Pacijenti koji uzimaju lijekove protiv visokog tlaka i dijabetesa tipa 2 trebaju redovito kontrolirati funkcija bubrega i bar jednom godišnje obaviti pretrage bubrežne funkcije uz pomoć panela, poručio je dr. Dragan Soldo, predsjednik Hrvatskog društva obiteljskih doktora HLZ-a.
Jelena Međaković, mag. med. techn. iz Sveučilišne klinike Vuk Vrhovac, KB Merkur govorila je pak o iskustvima rada s pacijentima i vrijednosti edukacije u usporavanju daljnjeg razvoja bolesti. “Pacijente nastojimo motivirati da bolest shvate ozbiljno. Educiramo pacijente da je zdravlje bubrega zdravlje cijelog tijela. S obzirom da se KBB često pojavljuje kod starijih pacijenata, s njima je potrebno više puta raditi na edukaciji, jer najviše mogu učiniti i sami kad više znaju o svojoj bolesti”.
O tome koliko je važno da javnozdravstvene ustanove rade na povećanju svijesti javnosti i pacijenata o važnosti preventive govorila je Jasna Tucak, voditeljica Odjela za promicanje zdravlja, prevenciju i rano otkrivanje bolesti Grada Zagreba: “Grad Zagreb jako puno radi putem svojih komunikacijskih kanala, putem edukacija u domovima zdravlja i specijalnim bolnicama. Zadnjih nekoliko godina dolazimo u gradske četvrti kroz program “Štampar u tvom kvartu” i obavljamo i osnovne pretrage, savjerujemo o ispravnom korištenju lijekova. Čak i uvođenje javnih bicikala Bajs je doprinos javnom zdravlju, kroz omogućavanje kretanja za građane”.
Također, ispitivanje je pokazalo kako manje od polovice građana koji su sudjelovali u anketi zna što su osnovni pokazatelji funkcije bubrega, poput albumina u urinu (43 posto), eGFR (38 posto), dok nešto više od polovice ispitanika zna što je kreatinin u krvi (64 posto). Kampanja “Ne zaboravi na bubrege” provodit će se tijekom sljedećih desetak dana kroz distribuciju edukativnih materijala među građanima i domovima zdravlja, kao i na društvenim mrežama.
Otvori KEKS Pay
