Borba s mentalnim zdravljem sama je po sebi težak teret, čak i kad se čini da ne utječe na tijelo. No stručnjaci upozoravaju na iznenađujuću činjenicu: stanja poput anksioznosti i depresije mogu uzeti danak ne samo na umu, nego i na fizičkom zdravlju. Sve više istraživanja sugerira da česti mentalni poremećaji, uključujući depresiju, anksioznost, bipolarni poremećaj, shizofreniju i posttraumatski stresni poremećaj (PTSP), mogu skratiti životni vijek za 10 do 20 godina, piše Best Life.
Jedan od glavnih razloga tog zabrinjavajućeg jaza je znatno veći rizik od kardiovaskularnih bolesti kod osoba koje žive s mentalnim zdravstvenim poteškoćama. Studija iz rujna 2025., objavljena u The Lancet Regional Health—Europe, naglašava koliko su mentalno i kardiovaskularno zdravlje povezani te objašnjava zašto je istodobno adresiranje oba područja ključno ako se želi smanjiti razlika u očekivanom trajanju života.
Prema istraživanju, osobe s mentalnim poremećajima imaju 50 posto do čak dvostruko veći rizik od bolesti srca, moždanog udara i kardiovaskularne smrti u usporedbi s onima bez takvih stanja. Veza pritom ide u oba smjera: razvoj srčanih bolesti može potaknuti i nove mentalne teškoće, uključujući depresiju i anksioznost. Procjenjuje se i da više od 40 posto ljudi s kardiovaskularnom bolešću istodobno ima i teškoće s mentalnim stanjem.
I brojke postaju još alarmantnije kad se pogledaju pojedinačna stanja. Istraživači su utvrdili da su osobe koje žive s depresijom 72 posto sklonije razvoju srčanih bolesti, dok su anksiozni poremećaji povezani s 41 posto većim rizikom od kardiovaskularne smrtnosti. Najveći rizik zabilježen je kod shizofrenije, gotovo je udvostručen, uz porast od 95 posto.
Autori objašnjavaju da se ovaj komorbiditet odnosno istodobna prisutnost više stanja događa iz više razloga. Akutno stresni životni događaji i kronični stres, koji mogu pridonijeti nastanku depresije, anksioznosti, PTSP-a i shizofrenije, ujedno su i snažni čimbenici rizika za bolesti srca. Biološki putovi poput upale i hormonskih stresnih reakcija mogu pogoršavati oba stanja, kao i ponašanja povezana s depresijom, primjerice pušenje, tjelesna neaktivnost i loš san.
Ovim 5 horoskopskim znakovima suđeno je da postanu bogati 2026.
Iako su ti rizici dobro poznati medicinskim profesionalcima, studija navodi da osobe s mentalnim poremećajima često dobivaju lošiju kardiovaskularnu skrb. Unatoč tome što češće dolaze u kontakt sa zdravstvenim sustavom, prolaze manje tjelesnih pregleda i probira, a također je manja vjerojatnost da će dobiti brzu dijagnozu i pravodobno liječenje.
Razlozi takvih praznina povezani su sa socijalnim i strukturnim preprekama, uključujući stigmu i socioekonomske nepovoljne okolnosti. Problem dodatno pogoršava činjenica da su osobe s mentalnim poremećajima često isključene iz medicinskih istraživanja, što otežava razvoj učinkovitih strategija prevencije i liječenja.
Autori naglašavaju da smanjenje ovih nejednakosti zahtijeva integriranu skrb usmjerenu na cijelu osobu. Ističu i da je velik udio neliječenih mentalnih poremećaja u populaciji vjerojatno kombinacija čimbenika sustava, pružatelja usluge i samih pacijenata, poput ograničenog pristupa skrbi, stigme, slabe zdravstvene pismenosti i nedostatka socijalne podrške. Zbog toga pozivaju na bolje strategije usmjerene na dosezanje ljudi, probir, upućivanje na liječenje i dostupnost skrbi za mentalne probleme u primarnoj zdravstvenoj zaštiti i kardiologiji.
Otvori KEKS Pay
