Prvu presudu nakon objave odluke Vrhovnog suda da korisnici konvertiranih kredita imaju pravo samo na nadoknadu preplaćenih zateznih kamata donijela je sutkinja Općinskog građanskog suda u Zagrebu Ela Mišura Stopfer. U odluci suda P-5111/2025 od 12. lipnja dosudila je potrošačici s konvertiranim kreditom samo 3.459,74 eura zateznih kamata koje su dospjele do dana konverzije te je dodatne zatezne kamate na taj uglavničeni iznos od dana podizanja tužbe do dana isplate. Presuda je u skladu s odlukom proširenog vijeća Rev-457/2025, no zanimljivo je da je Vrhovni sud objavio kako ju je donio 27. svibnja, no javna je postala tek 18. lipnja, kad je službeno otpremljena strankama, šest dana nakon ove prve presude. Je li Vrhovni sud već tada obavijestio niže sudove, prije nego stranke u postupku i javnost? Sutkinja je puni iznos troška sudskog postupka prebacila na tuženu Zagrebačku banku, ukupno 3.025,06 eura.
Iz Udruge Franak pojasnili su na koji je način postavljen tužbeni zahtjev da bi takva presuda bila moguća: tužbom se tvrdi da su ništetne odredbe o promjenjivoj kamatnoj stopi i valutnoj klauzuli CHF, što je presudom prihvaćeno, zatražena je isplata svih preplaćenih iznosa kamata i tečaja uz pripadajuće zatezne kamate, što presudom nije prihvaćeno te je podredno, kao eventualno kumulirani tužbeni zahtjev, zatražena isplata zateznih kamata dospjelih na preplaćene iznose do dana konverzije uz naplatu zateznih kamata na tako uglavničeni iznos zateznih kamata od dana podizanja tužbe, što je presudom prihvaćeno.
Puni trošak koji snosi banka sutkinja je presudila u skladu s ujednačenim pravnim shvaćanjem Vrhovnog suda RH kojim je utvrđeno da tužitelj koji dobije eventualno kumulirani tužbeni zahtjev ima pravo na naplatu sudskih troškova nastalih da bi se tužba usvojila. U presudi se kao temelj za dosudu punoga postupovnog troška spominje odluka Rev-451/2022 Vrhovnog suda, iako ih je bilo više.
Iz Udruge Franak napominju da bi, čak i da nije presuđeno ovako, u konačnici sud morao dosuditi pravo na puni trošak tužiteljici i zbog odluke Suda EU C-224/19, kojom je nedvojbeno utvrđeno da potrošač kojemu sud prizna utvrđenje ništetnosti ugovornih odredaba ne smije snositi nikakve postupovne troškove bez obzira na visinu prihvaćenog zahtjeva za obeštećenje.
U ovom sudskom postupku posrijedi je bio kredit od 78.000 CHF, odnosno oko 47.000 eura. Puno obeštećenje zajedno sa zateznim kamatama iznosilo bi oko 20.000 eura, no uslijed priznavanja samo zakonskih zateznih kamata tužiteljica će dobiti ukupno oko 4500 eura zajedno sa zateznim kamatama te pravo na sudske troškove oko 3000 eura. To je oko 20 posto punog obeštećenja koje ima i dalje pravo zahtijevati na županijskom sudu i Vrhovnom sudu, a nakon toga otvara joj se mogućnost za ustavnu tužbu. Tužiteljica je, zasad nepravomoćno, dobila oko 20% od ukupnog obeštećenja, no ostatak će dobiti ako Ustavni sud ukine odluku Vrhovnog suda RH Rev-457/2025 te sve druge odluke na temelju takve odluke proširenog vijeća.
- Izvjesno je i vjerujemo da će Ustavni sud ukinuti sve arbitrarne i diskriminacijske odluke kojima se umjesto punog obeštećenja dosuđuju samo zatezne kamate potrošačima s konvertiranim kreditima. Takve odluke ne mogu opstati niti na temelju hrvatskog prava, niti na temelju prava EU, niti na temelju Ustava RH, niti na temelju Konvencije za ljudska prava – poručili su u priopćenju iz Udruge Franak. Čekamo i odgovor Zagrebačke banke na naš upit o slučaju, objavit ćemo ga čim odgovore.
FOTO Pogledajte satelitske snimke prije i poslije katastrofe: Ovo su zastrašujuće posljedice potresa
Otvori KEKS Pay
