Predsjednička funkcija u Mađarskoj tradicionalno ima pretežno ceremonijalni karakter i ne predstavlja ključnu polugu svakodnevnog upravljanja državom. Tijekom godina vlasti Viktora Orbana taj je položaj dodatno izgubio političku težinu jer su na njega, prema ocjenama kritičara, birane osobe lojalne vladajućem krugu, ali često bez izraženijeg političkog autoriteta.
U takvom kontekstu aktualni predsjednik države Tamas Sulyok, pravnik koji je na tu dužnost stupio u ožujku 2024., neočekivano se našao u središtu prvog ozbiljnijeg sukoba oko raspodjele moći nakon završetka Orbanove ere. Novi premijer Peter Magyar u više je navrata javno zatražio njegov odlazak s dužnosti te mu postavio rok do 31. svibnja 2026. godine. Sulyok je takav zahtjev odbacio i poručio da ne namjerava odstupiti, piše DW.
Sukob oko predsjedničke pozicije pritom prerasta pitanje pojedinačne odgovornosti i postaje simbol šire političke transformacije. Magyar je još ranije najavio da će nakon svoje izborne pobjede uslijediti odlazak svih „Orbanove marionete” s ključnih državnih funkcija. Uz glavnog državnog odvjetnika, čelnike regulatornih i nadzornih tijela te predsjednika Nacionalnog sudskog ureda, među prvima na toj listi našao se upravo Sulyok.
Premijer i njegovi saveznici predsjedniku zamjeraju što je tijekom mandata bez otpora potvrđivao i najspornije zakonske prijedloge povezane s pitanjima vladavine prava. Kritičari posebno ističu da nije koristio ustavne mehanizme kojima bi zakone mogao uputiti na ocjenu Ustavnom sudu. Zbog takvog pristupa stekao je nadimak „Orbanova kemijska olovka”. Dodatni teret za predsjednika postao je i slučaj iz kolovoza 2025. godine. Nakon teškog raketnog udara na ukrajinski grad Mukačevo, u kojem živi brojna mađarska manjina, Sulyok je u početku javno osudio događaj. No naknadna izmjena njegove objave na Facebooku izazvala je burne reakcije jer je iz teksta uklonjena riječ „ruski” uz opis samog napada.
Istraživanja javnog mnijenja pokazuju da više od 60 posto građana podržava predsjednikov odlazak. Međutim, politička volja ne prati ustavne mogućnosti. Mađarski pravni okvir ne predviđa jednostavan mehanizam za razrješenje predsjednika koji je zakonito izabran, čak ni u situaciji kada politička većina koja ga je postavila više nije na vlasti. Magyar zato svoju političku strategiju ne predstavlja kao običnu promjenu izvršne vlasti, nego kao dubinsku rekonstrukciju političkog sustava. Prema njegovoj argumentaciji, takav proces nije moguć dok su vodeće državne institucije i dalje pod kontrolom kompromitiranih aktera prethodnog razdoblja.
Ipak, stvarni institucionalni utjecaj predsjednika u Mađarskoj ostaje ograničen. Šef države može jednom vratiti zakon parlamentu na ponovno odlučivanje, ali nakon novog glasanja dužan ga je potpisati. Ni imenovanje premijera ili ministara ne odvija se samostalnom predsjedničkom odlukom, nego proizlazi iz parlamentarne većine. Zbog toga je scenarij sličan onome u Poljskoj, gdje predsjednik Karol Nawrocki otežava provođenje politike vlade Donalda Tuska, u mađarskom političkom sustavu teško zamisliv.
Unatoč tome, odnos premijera i predsjednika posljednjih je tjedana postao izrazito konfrontacijski. Tijekom inauguracijskog obraćanja u parlamentu Magyar je predsjednika osobno pozvao da odstupi, dok je Sulyok na to reagirao vidljivom nelagodom. Premijer je predsjednika više puta nazivao „marionetom”, tvrdeći da nije uspio ispuniti očekivanja funkcije koju obnaša. Takva retorika nailazi na odobravanje dijela javnosti koji očekuje obračun s nasljeđem prethodnog političkog modela.
Političku težinu cijeloj priči daje i činjenica da je Magyarov uspon započeo nakon ostavke bivše predsjednice Katalin Novak u veljači 2024. godine. Novak je napustila dužnost nakon snažnih prosvjeda izazvanih odlukom o pomilovanju osobe osuđene zbog pomaganja u seksualnom zlostavljanju djece. Nakon njezina odlaska Orban je za predsjednika predložio Sulyoka, koji se pritom nije javno izjašnjavao o pitanju institucionalnog zlostavljanja djece u zemlji. Upravo zato bi, smatraju promatrači, odustajanje od zahtjeva za njegovom ostavkom za Magyara predstavljalo politički rizik.
Predsjednik je istekom ultimatuma 31. svibnja odgovorio objavom videa na Facebooku. U njemu se prikazao kao zaštitnik demokratskih standarda, pravne države i europskih vrijednosti, uz naglašeno emotivnu glazbenu podlogu. U obraćanju je naveo kako se zbog poziva na ostavku obratio za mišljenje Venecijanskoj komisiji Vijeća Europe. Riječ je o instituciji koju je Orbanova vlast ranije diskreditirala nazivajući je „Sorošev privjesak”. Taj izraz referira se na Georgea Soroša, američkog investitora i filantropa mađarsko-židovskog podrijetla, koji je godinama bio jedna od glavnih meta kampanja Orbanove vlasti.
Tijekom parlamentarne rasprave održane 1. lipnja zastupnici Fidesza optužili su premijera da pokušava otvoriti put autoritarnom modelu vlasti. Magyar je odgovorio sarkastično i poručio kako će se pronaći način da predsjednik napusti funkciju. Na koji način bi se to moglo provesti, zasad nije pojasnio. Ustav ne ostavlja mnogo prostora za formalno razrješenje jer bi bilo teško dokazati tešku povredu predsjedničkih ovlasti. Portal Telex procjenjuje da bi za takav rasplet bila potrebna „kreativna pravna interpretacija”.
Među mogućim scenarijima spominje se ustavna izmjena kojom bi se redefinirali uvjeti za obnašanje predsjedničke dužnosti ili promjena modela izbora predsjednika tako da ga ubuduće neposredno biraju građani, čime bi aktualni mandat izgubio pravni temelj. Jedno je, međutim, Magyar unaprijed odbacio, donošenje posebnog zakona usmjerenog isključivo protiv predsjednika. Kako je poručio: „Vladavinu prava u Mađarskoj obnovit ćemo ustavnopravnim aktom”, naglasio je Magyar.
Otvori KEKS Pay
