Dva poteza i izjave s kraja godine sugeriraju da političari razumiju da je nizak natalitet objektivan problem, no državna populacijska politika u zemlji mogla bi se svesti na izreku ‘brigo moja prijeđi na drugoga’. Ministar financija Zdravko Marić na samom kraju godine pohvalio se da je povećao neoporezivi iznos naknade koju poslodavci mogu isplatiti za novorođenče na deset tisuća, predstavivši to kao ‘doprinos Vlade RH demografskoj obnovi’.
Nisu se potrgali da isplate
Neoporeziva naknada za novorođenče dosad se mogla isplatiti u visini proračunske osnovice i lani je bila oko 3300 kuna. Naglasak je na ‘mogla’, a i vezivanje uz proračunsku osnovicu sugerira da se radi o pravu ili privilegiju koji se primjenjuje samo u javnom sektoru i državnim poduzećima s jakim sindikatima. Država ne može, a i ne treba, prisiljavati privatne poslodavce da isplaćuju naknadu za novorođenčad, pa je pretjerano isplatu drugih predstavljati kao doprinos Vlade demografskoj obnovi. Nema podataka koliko je poslodavaca dosad isplaćivalo naknade za novorođenčad, a sindikalac Krešimir Sever kaže da osim u državnim sustavima ima tvrtki i u privatnom sektoru koje isplaćuju takve naknade.
Video - SDP-ovci predložili mjere u borbi protiv iseljavanja
– Nisu se svi potrgali da isplate, ali ima ih. Svaka pomoć kod rođenja djeteta je dobra, pa i ova, ali rekao bih da je to pomoć jednokratnog karaktera. Prava demografska mjera bile bi veće plaće i sigurnost zaposlenja – kaže Sever.
I kao što ministar financija prebacuje financijski teret za rođenje djece na poslodavce, slično se ponaša i politički sve jači Milan Bandić koji svoje troškove prebacuje na državu. Ojačan prebjezima iz drugih stranaka, zagrebački gradonačelnik prvo je prisilio Plenkovića da svim učenicima osigura besplatne knjige, čime će rasteretiti gradove i općine od takve obaveze, a sad radi na tome da se oslobodi obveze isplate naknade za roditelje odgajatelje. Zagreb je za knjige dosad izdvajao 60 milijuna kuna, a sad će taj novac morati naći ministar Marić. Zagreb je prije dvije godine roditeljima troje i više djece počeo isplaćivati mjesečnu naknadu, za što će ove godine morati osigurati oko 300 milijuna kuna.
Sad Bandić radi na tome da se njegov model primijeni na cijelu zemlju, te da se novac isplaćuje iz državnog, a ne iz zagrebačkog proračuna. Status roditelja odgojitelja s osiguranom plaćom do djetetovih 15 godina prima oko 3500 majki i 450 očeva. Protiv njegove ideje javno je istupila jedino Radnička fronta.
– Dijete niskoobrazovanih i materijalno ugroženih roditelja nigdje u EU nema tako malo izgleda izdignuti se iznad statusa svojih roditelja ili završiti fakultet kao u Hrvatskoj – uzvratili su mu iz Radničke fronte, koji su mišljenja da je Bandićeva mjera financijski, društveno i odgojno štetna jer odvraća od ulaganja u javne vrtiće koji su ključni za socijalizaciju djece. Jednako tako obeshrabruje uključivanje žena u svijet rada.
Video - Što stupa na snagu 2019.
Hrvatska nema cjelovitu demografsku politiku jer se iseljavanjem mladih smanjuje baza i za rađanje prvog i drugog djeteta. Nitko od vladajućih da se uhvati dokazanih mjera, bitnih za veći broj rođene djece, a to je pristojno plaćen posao na neodređeno za mlade, progresivni doplatak do trećeg djeteta, stambena politika za mlade, dostupnost vrtića, boravaka za djecu u cijeloj zemlji, financijske olakšice za mlade u ruralnim sredinama, fleksibilno i skraćeno radno vrijeme za roditelje dok su djeca mala. Primjerice, u Nizozemskoj četvrtina žena zbog djece radi skraćeno, u Britaniji je privatnim poslodavcima normalno da majke mogu birati hoće li raditi dva, tri dana u tjednu ili puno radno vrijeme.
Jačanje položaja žena
– Status roditelja odgojitelja je jedna mjera koja, ako nije u kontekstu spleta mjera, ne može dati neke rezultate. Može ta mjera apsolutno dobro doći majkama s troje djece i biti zgodna, ali teško je vjerovati da će bitno povećati natalitet. Žene su danas ipak krenule u karijeru i ne žele izostajati toliko dugo s posla. Njima se mora olakšati i poboljšati usklađenost između obiteljskog i radnog života. Ali mjere koje su važne za pomoć zaposlenim ženama majkama, poput skraćenog rada, servisa za djecu, još su otvorene. Mora se znati kako i djeluju li mjere stambene politike za mlade u smjeru demografske strategije, odnosno hoće li povećati natalitet. U uvjetima iseljavanja mladih i obrazovanih, koji su bitni i za ekonomski razvoj, teško je vjerovati da će doći do porasta nataliteta – kaže akademkinja Alica Wertheimer-Baletić.
Prvi nam cilj treba biti nulti prirast, pa porast nataliteta. Francuska i Švedska su problem nataliteta rješavale cjelovitim mjerama i išle na osnaživanje položaja žena.
Bandit koristi situaciju da opljačka državu za svoje politikantstvo, tako je uspio uvaliti besplatne udžbenike na grbaču svih građana. Djeca trebaju biti željena i na brizi svojih roditelja a ne društva. Sada imamo brojnih anomalija kao što brojni romi sese ne žene, tako su romkinje samohrane majke a žive zajedno. Imaju po 6tero djece, a čekaju novce za djecu da bi se mogli opijati, a djeca gladna hodaju prositi i krasti.