Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 94
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
INTERVJU: GORDAN GRLIĆ RADMAN

U Dubrovniku se dogovaraju investicije u luke, željeznicu i energetiku vrijedne milijarde eura

storyeditor/2026-04-23/PXL_060226_145978904.jpg
Foto: Luka AntunacPIXSELL
1/5
24.04.2026.
u 17:29
Google icon Dodaj Večernji list među omiljene izvore na Googleu

'Poslovni forum inicijative Tri mora bit će najveći međunarodni gospodarski skup ikad održan u Hrvatskoj. Uz sami summit, na kojem će sudjelovati dvanaest predsjednika država i vlada, naš je cilj da poslovni forum bude dinamična investicijska platforma, mjesto susreta kapitala i konkretnih projekata', rekao je Grlić Radman

Hrvatska ove godine predsjeda inicijativom Tri mora te idući tjedan, 28. i 29. travnja, u Dubrovniku organizira politički summit šefova država i vlada, kao i prateći poslovni forum koji okuplja investitore, financijske institucije i vodeće kompanije. O tome, a posebno o važnosti i koristi Hrvatske u njezinom pozicioniranju, razgovarali smo s ministrom vanjskih i europskih poslova Gordanom Grlićem Radmanom.

Koliko su važna ta dva događanja, summit inicijative Tri mora te poslovni forum, za položaj Hrvatske u Europi i šire?

Hrvatska predsjeda inicijativom u trenutku dubokih geopolitičkih i gospodarskih promjena, kada Europa traži nova rješenja za sigurnost, otpornost i konkurentnost. Upravo zato važno je što u Dubrovniku okupljamo političke lidere, međunarodne partnere i poslovnu zajednicu. Time potvrđujemo kako smo vjerodostojna i pouzdana članica Europske unije i NATO-a, sposobna preuzeti odgovornost i inicijativu.

Dubrovnik će biti mjesto na kojem se susreću politika, kapital i strateška vizija razvoja Europe, a Hrvatska se pritom dodatno potvrđuje kao poveznica Srednje Europe i Mediterana, ali i ključnih svjetskih koridora. Inicijativa služi kao strateški most koji povezuje Europu i Aziju putem Srednjeg koridora i Ekonomskog koridora Indija – Bliski istok – Europa (IMEC – India – Middle East – Europe Economic Corridor) – tu će Hrvatska igrati važnu ulogu.

Na poslovni forum dolaze predstavnici Svjetske banke, EIB-a, EBRD-a, investicijskih fondova te 724 kompanije iz 44 države, uz više od 1400 registriranih sudionika. Koje konkretne gospodarske koristi i rezultate Hrvatska očekuje od tog dijela skupa?

Poslovni forum inicijative Tri mora bit će najveći međunarodni gospodarski skup ikad održan u Hrvatskoj. Uz sami summit, na kojem će sudjelovati dvanaest predsjednika država i vlada, naš je cilj da poslovni forum bude dinamična investicijska platforma, mjesto susreta kapitala i konkretnih projekata, s posebnim naglaskom na investicijske potrebe koje se u području Tri mora procjenjuju na približno 700 milijardi eura, što pokazuje razmjere razvojne prilike pred nama. Zato u Dubrovnik dolaze vodeće međunarodne financijske institucije, razvojne banke, investicijski fondovi i velik broj kompanija. Hrvatska želi biti aktivan dio tih investicijskih tokova, osobito putem projekata vezanih za luke, željeznicu, energetiku i nove tehnologije. To znači nova radna mjesta, veću konkurentnost i snažniji gospodarski rast. I sami smo ugodno iznenađeni ogromnim odazivom i prijavom više od 1400 sudionika.

Rat u Ukrajini i nestabilnost na Bliskom istoku ponovno su pokazali koliko su energetski i prometni pravci osjetljivi. Mijenja li to dodatno važnost prostora između Baltika, Jadrana i Crnog mora u europskoj sigurnosnoj i gospodarskoj arhitekturi?

I rat u Ukrajini i nestabilnost na Bliskom istoku jasno su pokazali kako sigurnost nije ograničena samo na vojnu ugrozu, već je riječ o kompleksnom i slojevitom fenomenu. Sigurnost uključuje energiju, prometne pravce, opskrbne lance i digitalnu infrastrukturu. Upravo zato prostor između Baltika, Jadrana i Crnog mora postaje jedan od ključnih stupova europske otpornosti i pridonosi koheziji Europske unije. Inicijativa Tri mora doprinosi Europi koja je sigurnija, bolje povezana i manje izložena vanjskim pritiscima. Hrvatska snažno podupire takav pristup europskoj sigurnosti i strateškoj autonomiji te jaka partnerstva sa SAD-om, Indijom i Japanom, čiji će politički i poslovni predstavnici biti snažno zastupljeni u Dubrovniku. U budućnosti želimo razvijati i strateške odnose s Indijom te će se i na tome raditi.

Hrvatska posljednjih godina ulaže u LNG terminal na Krku, JANAF, luke Rijeka i Ploče te prometne koridore. U kojoj mjeri ti projekti mogu dodatno ojačati njezin položaj kao energetskog i logističkog čvorišta u ovom dijelu Europe?

Hrvatska Vlada, na čelu s premijerom Andrejem Plenkovićem, sustavno donosi strateške odluke koje daju opipljive i konkretne rezultate. Terminal za LNG na Krku i JANAF važni su stupovi energetske sigurnosti ne samo Hrvatske nego i srednje i jugoistočne Europe. Istodobno, razvoj luka Rijeka i Ploče te prometnih koridora dodatno jača naš položaj u europskim logističkim tokovima, a produbit ćemo suradnju s važnim lukama kao što je Constanța. Naša je strategija jasna: učvrstiti ulogu Hrvatske kao nezaobilaznog energetskog i logističkog čvorišta koje nudi stabilan i pouzdan okvir za ulaganja, osiguravajući pritom alternativne opskrbne pravce za srednju i jugoistočnu Europu.

Prostor država inicijative Tri mora obuhvaća oko 120 milijuna stanovnika, uz BDP od oko 3,5 bilijuna eura, a posljednjih godina raste brže od prosjeka Europske unije. Što taj prostor danas čini toliko zanimljivim međunarodnim investitorima?

Investitori danas traže tri stvari: sigurnost, predvidivost i rast. Države okupljene u inicijativi Tri mora nude stabilan europski pravni i institucionalni okvir, snažan razvojni zamah te velike potrebe za novim ulaganjima u infrastrukturu, energetiku i industriju. Osim što ovaj dio Europe posljednjih godina bilježi brži gospodarski rast od prosjeka Europske unije, on se nalazi na sjecištu ključnih prometnih, energetskih i trgovinskih pravaca, što utječe na kontinuiran rast interesa međunarodnih igrača. Stoga nas veseli što će u Dubrovniku biti potpisano više bilateralnih sporazuma u području gospodarstva, tehnologije i prometa.

Hrvatska je danas članica Europske unije, Schengena i europodručja. Kako se ta pozicija konkretno odražava na naš utjecaj u Bruxellesu i sposobnost da inicijativama poput ove snažnije zastupamo interese srednje i jugoistočne Europe?

Hrvatska je u proteklim godinama ostvarila važne strateške ciljeve i time dodatno učvrstila svoj međunarodni položaj te uspješno zaokružila proces pune integracije u najuži krug zapadnih demokracija. Danas ravnopravno sudjelujemo u donošenju odluka o ključnim europskim pitanjima – od sigurnosti i energetike do gospodarstva i migracija. Hrvatska nije samo objekt europskih procesa, nego ih aktivno suoblikuje. To nam omogućuje snažnije zastupanje hrvatskih interesa, ali i doprinos artikulaciji prioriteta srednje i jugoistočne Europe. Hrvatska se danas prepoznaje kao stabilan, odgovoran i konstruktivan čimbenik međunarodne zajednice.

Pogledamo li idućih pet godina, gdje vidite najveću priliku za hrvatsku vanjsku politiku – u prometnoj povezanosti, energetskoj sigurnosti, gospodarskoj diplomaciji ili jačanju političkog utjecaja Hrvatske unutar Europske unije?

U predstojećem razdoblju naša je najveća prilika u potpunom multipliciranju vanjskopolitičkog kapitala sinergijom energetske sigurnosti, prometne povezanosti i gospodarske diplomacije. Ove godine, uz inicijativu Tri mora, Hrvatska predsjeda Skupinom EU MED9, a u listopadu će se u Splitu održati sastanak na vrhu te Skupine. Sve je to komplementarno i pridonosi našem jačem položaju unutar Europske unije, a posljedično i u svijetu. Nastavit ćemo jačati položaj Hrvatske kao pouzdanog partnera unutar transatlantske zajednice, istodobno razvijajući vlastite niše u digitalnoj transformaciji i zelenoj tranziciji. Hrvatska može dodatno učvrstiti položaj mediteranskih vrata srednje Europe i pouzdanog partnera u jugoistočnoj Europi. Naš je cilj jasna afirmacija Hrvatske kao države koja je, zahvaljujući mudrim odlukama Vlade i čvrstom usidrenju u euroatlantske strukture, postala nezaobilazan čimbenik stabilnosti i napretka, koji nadmašuje našu veličinu.

Zbunio ga prizor na glavnom zagrebačkom trgu: 'U moje vrijeme je to zahtijevalo diskreciju'

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije

Kupnja

Pretplata