Gotovo pola stoljeća dvije su štedne knjižice stajale zaboravljene na dnu ladice, a nitko nije ni slutio da kriju pravo malo bogatstvo. Tek nakon što je počeo sređivati ostavštinu svojih roditelja, Talijan Fabio Minetti otkrio je dokumente koji će mu, zahvaljujući dugogodišnjim kamatama i revalorizaciji, donijeti čak 110.000 eura. Kako prenosi Dnevnik.si, Minetti je u ožujku 2022., oko godinu i pol nakon očeve smrti, sređivao obiteljske dokumente u kući u San Giorgio Canaveseu, nedaleko od Torina. Tada je među starim papirima pronašao dvije štedne knjižice iz 1970-ih godina koje su bile otvorene na imena njegovih roditelja, Luigija i Bernardine.
Knjižice su bile otvorene u tadašnjoj štedionici Cassa di Risparmio di Torino, a na njima je bilo položeno više od pet milijuna talijanskih lira. U to je vrijeme riječ bila o vrlo značajnom iznosu, no obitelj je tijekom godina očito potpuno zaboravila na tu ušteđevinu. Računi nikada nisu zatvoreni, niti je novac ikada podignut, navodi lokalni portal giornalelavoce.it. Nakon neočekivanog pronalaska Minetti je zatražio pomoć rimske udruge Giustitalia, specijalizirane za zaštitu prava potrošača i povrat sredstava sa starih štednih uloga i vrijednosnih papira.
Stručnjaci udruge izračunali su da današnja vrijednost štednje daleko nadmašuje izvorni iznos. U obračun nisu uključili samo pretvorbu lira u eure, već i revalorizaciju, zakonske kamate te ukamaćivanje koje se gomilalo tijekom gotovo 50 godina. Nakon dovršetka postupka banka koja je pravna sljednica nekadašnje štedionice trebala bi Minettiju isplatiti čak 110.000 eura.
Kako navodi Dnevnik.si, jedno od ključnih pitanja u ovakvim slučajevima jest zastara potraživanja, na koju se talijanske banke često pozivaju tvrdeći da zahtjevi zastarijevaju nakon deset godina. No iz udruge Giustitalia ističu da uspješno zastupaju pravno stajalište prema kojem rok zastare počinje teći tek od trenutka kada nasljednik pronađe dokumente i sazna za postojanje štednje.
Vidite bijeli ručnik na retrovizoru? To je važan znak koji ne smijete ignorirati, evo i zašto