U posljednjih nekoliko godina Hrvatska je provela niz promjena u poreznom zakonodavstvu radi rasterećenja oporezivanja rada i povećanja konkurentnosti gospodarstva. Iako je percepcija o Hrvatskoj kao "porezno skupoj" zemlji i dalje prisutna, podaci iz Poreznog vodiča za srednju i istočnu Europu koji je 2025. izdao Forvis Mazars pokazuju da se porezno opterećenje rada u Hrvatskoj približava prosjeku zemalja srednje i istočne Europe, a u nekim segmentima čak nudi konkurentnije uvjete.
Usporedbe poreznog klina
Prosječna minimalna plaća u zemljama srednje i istočne Europe porasla je 9%, a prosječna bruto plaća 8% u prošloj godini, uz regionalnu stopu inflacije od 4%. No, razlike u prosječnim plaćama u privatnom sektoru ostaju znatne. U kontekstu rasta plaća, prosječna bruto plaća u privatnom sektoru u Hrvatskoj premašuje 1900 eura, što je znatno manje od Austrije i Njemačke (više od 4000 eura), ali više nego u većini zemalja regije. Jedan je od ključnih pokazatelja poreznog opterećenja rada tzv. porezni klin – udio ukupnih davanja (poreza i doprinosa) u ukupnom trošku rada. Prema analizi Forvis Mazarsa, prosječni porezni klin (ukupna davanja na plaće) u anketiranim zemljama iznosi 38%, što je iznad prosjeka OECD-a od 35%. Porezni klin u Hrvatskoj na razini prosječne bruto plaće u privatnom sektoru iznosi oko 40%, što je malo iznad prosjeka regije. Prednjače Slovačka i Njemačka (49%), dok su Kosovo i Moldavija na dnu (13-16%).
Porezni vodič: Hrvatska bliže prosjeku regije, u nečemu i konkurentnija

Izvješće Forvis Mazarsa pokazuje da je porezno opterećenje rada u Hrvatskoj blizu prosjeka zemalja srednje i istočne Europe, dok bi daljnje smanjenje doprinosa i digitalizacija mogli dodatno ojačati konkurentnost gospodarstva
Još nema komentara
Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.