Uhićenje 10 osoba za koje se sumnja da su sudjelovale u internet prevarama u kojima je pričinjena šteta od 50 milijuna eura, rezultat su nedavne zajedničke akcije policija Albanije i Austrije te Eurojusta i Europola. Tijekom te operacije zaplijenjeno je i 900.000 eura i velika količina IT opreme. Operacija koja je dovela do razotkrivanja kriminalne skupine specijalizirane za internet prevare trajala je dvije godine, a utvrđeno je da je kriminalna skupima imala nekoliko pozivnih centara u Tirani iz kojih je operirala. Pozivni centri su bili dobro organizirani, izvana je izgledalo kao da se radi o legitimnim tvrtkama koje su nudile prave poslovne prilike te koje su imale jasno organiziranu strukturu.
Žrtve prevare su bile namamljene preko obmanjujućih oglasa koji su im nudili navodno profitabilna ulaganja na online investicijskim platformama. Kada bi se registrirali kod lažnih online brokera, žrtvama bi bili dodijeljeni tzv. agenti za zadržavanje koji su se lažno predstavljali kao investicijski savjetnici ili brokeri. "Investicijski" agenti su upravljali računima žrtva tijekom duljeg vremena, pri čemu su često koristili softver za daljinski pristup kako bi dobili potpunu kontrolu nad elektroničkim uređajima žrtava. Prevaranti su koristili i psihološki pritisak kako bi nagovorili žrtve na dodatna ulaganja, lažno im tvrdeći da će ona biti profitabilna. U stvarnosti, sredstva nikada nisu uložena, već su umjesto toga usmjerena u zamršenu međunarodnu shemu pranja novca, te su na kraju nestala u rukama kriminalne organizacije.
O koliko se dobro prevarnoj shemi radi svjedoči to da su pripadnici kriminalne skupine bili organizirani u timove od po šest osoba, pri čemu je svaka osoba govorila jezik nacionalnog tržišta na kojem je kriminalna skupina operirala. Članovi skupine tako su govorili njemački, engleski, talijanski, grčki i španjolski. Posao prevaranata bio je da sa žrtvama stvore prisne veze te da ih uvjere da im povjere svoj novac, tvrdeći da će na spomenutim "ulaganjima" dobro zaraditi. Koliko je dobro bila organizirana kriminalna organizacija, svjedoči i to da je imala 450 zaposlenika u različitim odjelima, pa su tako imali službu za korisnike, menadžment, IT službu, stručnjake za financije, ljudske odnose...
Vođe timova su nadgledale dnevne aktivnosti, svaki pozivni centar je imao svog menadžera koji je koordinirao i nadzirao operacije. Mjesečna plaća operatera je bila 80 eura, a imali su i pravo na proviziju, koja bi ubrzano rasla ako bi sklopili povoljan ugovor sa žrtvama. Sumnja se da su žrtve prevarantima uplatile oko 50 milijuna eura, a utvrđeno je da su osumnjičenici kontaktirali i žrtve koje su već bile prevarene te koje su u nekim ranijim situacijama izgubile novac ulažući ga u investicijske platforme koje su se pokazale lažnim. Takvim žrtvama osumnjičenici su nudili "pomoć" pri povratu novca, pa su im savjetovali da otvore račune na platformama za kriptovalute i na njih uplate početni depozit od 500 eura. Operateri, bi potom koristeći korisnička imena i djelujući pod pseudonimima, nagovarali žrtve da uplate taj depozit, što je zapravo bila nova prevara već prevarnih ljudi. Istraga je počela 2023. kada je austrijska policija u Beču otkrila veći broj žrtva, a kada je austrijsku policiju trag IP adresa odveo do Albanije, počela je suradnja s tamošnjom policijom, koja je sada dovela do razotkrivanje kriminalne skupine i uhićenja 10 osoba. Žrtve prevare živjele su diljem Europe i Kanade, a analiza zaplijenjenih kompjutera i IT opreme, istražitelje bi trebala odvesti i do novih tragova i dokaza, nadaju se u Europolu.
Inače, financijske prevare preko interneta su postale toliko unosan posao, da na njega svakodnevno upozoravaju i Interpol i Europol, ali i Global Initiative Against Transnational Organised Crime (GI-TOC), koji je nedavno objavio istraživanje "A World of Deceit" (Svijet prevara), čiji su autori Kristina Amerhauser i Alex Goodwin i koje se bavi financijskim prevarama na globalnoj razini. Prema podacima Global Anti-Scam Alliance (GASA), 57 % odraslih osoba diljem svijeta 2025. je navelo da je bilo žrtva internet financijske prijevare. GI-TOC, kao i Interpol upozoravaju da su se internet financijske prevare nekontrolirano proširile svijetom te da generiraju sve veće nezakonite prihode. Ti nezakoniti prihodi su novac koji je ukraden ljudima poput nas jer svatko može biti, pokazuje statistika, žrtva ovakve prevare. Ozbiljne procijene kažu da su kriminalci koji se bave ovim "poslom" tijekom 2024. "zaradili" više od bilijun američkih dolara što predstavlja gotovo jedan posto globalnog BDP-a.
I Interpol navodi da su financijske prevare postale jedan od najozbiljnijih i najbrže rastućih transnacionalnih oblika kriminala na svijetu koji ima velike ekonomske, ali i ljudske posljedice. Da se kriminalni pejzaž mijenja, Interpol je upozorio u svojoj procijeni prijetnji za 2026. u kojoj je među ostalim navedeno da ljudi koji se organizirano bave financijskim prevarama usko surađuju i to na globalnoj razini. Stoga, kažu u Interpolu, financijske internet prevare nisu više periferni problem već su se našle u središtu polikriminala gdje se preklapaju organizirani kriminal, trgovina ljudima i kibernetički kriminal. Istražujući ta izmjene u kriminalnim pejzažima, Interpol je utvrdio i da su financijske internet prevare postale čak 4,5 puta profitabilnije, zahvaljujući umjetnoj inteligenciji čiji sustavi mogu samostalno planirati i proizvoditi cijele prevarne kampanje počevši od prikupljanja raznih informacija do zahtjeva za otkupninom. Upozorava se i da se seksualna ucjena (sextortion) sve se češće sustavno integrira u ljubavne i investicijske prevare pri čemu se koristi sadržaj generiran umjetnom inteligencijom.
Utvrđeno je i da kriminalne mreže sve više surađuju sa specijaliziranim kriminalnim skupinama koje se bave pranjem novca pri čemu kriminalci među sobom dijele znanje i tehnologiju, a svrha toga je širenje kriminalnih operacija na globalnoj razini. Procjena Interpola je i da u nekim dijelovima Afrike terorističke skupine koriste internet prevare s kriptovalutama, kako bi financirale terorističke akcije. Osim toga, tzv. centri za prijevare, čime se u svom izvješću opširno bavio GI-TOC, koji su donedavno bili regionalni danas postaju globalni i u njima rade stotine tisuća ljudi, od kojih su mnogi žrtve trgovine ljudima. O koliko se globaliziranom problemu radi svjedoči i podatak Interpola da je 2024. 54 posto njihovih tjeralica bilo povezano s osobama koje su se tražile zbog sumnji u internet financijske prevare. Tijekom 2024. Interpol je sudjelovao i u istrazi 1.500 međunarodnih prijevara u kojima je pričinjena šteta od 1,1 milijardu eura. Interpol upozorava i da tzv. centri za prijevaru predstavljaju sve veći problem jer ih ima sve više, sve su veći i po opsegu i po broju ljudi, često se gase i globalno lako premještaju, a teško su uočljivi jer se koriste posrednicima i lažnim tvrtkama u svom "poslovanju".
Otvori KEKS Pay
"internetske prevare"... A zašto opet ekavica???