Populizam se u našem jeziku često spominje, posebice u kontekstu politike, iako su njegova značenja višeslojna. Jedna ga teorija određuje kao oblik političke komunikacije koji rabe oni koji tvrde da govore i zastupaju interese većine "običnih" građana, bez obzira na to jesu li po svojem ideološkom profilu lijevo ili desno, odnosno jesu li liberalniji ili konzervativniji. Prema tom pristupu, kod populizma je riječ o političkom govoru koji ustraje na jednostavnosti i izravnosti i čija je temeljna odrednica pozivanje na narod.
Najutjecajnija definicija populizma, pak, potječe od politologa Casa Muddea, a po njoj je populizam "ideologija koja dijeli društvo na dvije antagonističke skupine, običan narod i korumpiranu elitu, i koja tvrdi da bi politika trebala biti izraz volje naroda". Pridjev populistički u svakodnevnom se govoru najčešće koristi kao izraz kojim se želi diskreditirati političke aktere, a populiste se optužuje za davanje lažnih i nerealnih obećanja i jeftinu demagogiju pomoću kojih u ljudima nastoje probuditi "niske" osjećaje i strasti te tako zadobiti njihovu potporu.
Na parlamentarnim izborima 2020. godine svoje biračko pravo iskoristilo je manje od polovice hrvatskih birača
Još nema komentara
Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.
Otvori KEKS Pay
