Uoči mogućih novih diplomatskih poteza i nastavka dijaloga, otvara se pitanje tko bi mogao posredovati u obnovi odnosa između Rusije i Europe. Ruski predsjednik Vladimir Putin htio bi da to bude bivši njemački kancelar Gerhard Schröder, no Europa je odbacila to kao opciju. Govoreći o ratu, izv. prof. dr. sc. Gordan Akrap, prorektor Sveučilišta obrane i sigurnosti "Dr. Franjo Tuđman", kazao je u emisiji "Otvoreno" HRT-a kako Ukrajina trenutačno stoji jako dobro što se tiče tehnologije i razvoja novih sredstava i naoružanja.
- Na ruku im ide i razvoj situacije na Bliskom Istoku jer vidimo da su Ujedinjeni Arapski Emirati prije dva dana ne samo obranili od napada nekoliko iranskih dronova, nego su uzvratili. Tako da se vide pozitivni rezultati suradnje s ukrajinskim oružanim snagama - kazao je te dodao: - Predsjednici Trump i Xi će se naći ovaj tjedan. Doduše, za deset dana će doći i Putin tamo, ali Putin ipak ne dolazi u takvoj fazi. Prema tome, možemo očekivati da će se napadi na energetsku infrastrukturu nastaviti i uništavati praktički prvenstveno ruske proizvodne kapacitete jer stanje u ruskom gospodarstvu je izuzetno zahtjevno.
Tonino Picula, zastupnik u Europskom parlamentu (SDP), kazao je da sukob još uvijek ima nesagledive posljedice po svijet i međunarodne odnose. - Meni se čini da će ruski predsjednik Putin, bez obzira na to što je u posljednje vrijeme ozbiljno uzdrman napretkom Ukrajine koja doista ne samo da pruža vjerodostojan otpor ruskom agresoru, nego sve uspješnije udara po dubini ruskog teritorija, morati nešto promijeniti - istaknuo je Picula.
- Bez obzira na ovo poskupljenje nafte koje ipak hrani ruski vojni stroj, Putin ima ozbiljnih problema kada planira buduće vojne operacije i vjerojatno će se poslužiti različitim političkim doskočicama kao što je ovaj prijedlog o imenovanju Gerharda Schrödera, bivšeg njemačkog kancelara, kao nekog posrednika koji bi trebao razgovarati o mirovnom rješenju - smatra Picula.
Davor Ivo Stier, zastupnik u Europskom parlamentu (HDZ), komentirao je može li SAD i dalje biti sigurnosni jamac. - Vidjet ćemo. Ovo što je Putin predložio, bivšeg njemačkog kancelara Schrödera, je po meni više neka provokacija nego doista želja da se nastavi s primirjem ili da se on eventualno i proširi. Međutim, vidjet ćemo što će se dogoditi jer s druge strane vidimo već ozbiljne i neke pukotine i s ruske strane, čak i u ruskim medijima, onih koji su i pod kontrolom vlasti - smatra.
Prof. dr. sc. Goran Bandov, Sveučilište u Zagrebu, kazao je što misli u kojem smjeru ide rat u Ukrajini. - Vrlo je teško reći što se točno događa u ruskom društvu. Ono je kontrolirano. Kontrolirane su informacije koje mogu doći do samih građana tako da je vrlo teško reći što se točno događa. Ovo što su već i eurozastupnici na neki način, naglasili, to je da i oni mediji koji su bili vrlo skloni kremljaskoj politici na neki način pokazuju neke realne tendencije i to je jedan signal - kazao je Bandov te dodao kako zamrznuti sukobi nisu idealni za okončanje rata, ali da su sigurno puno bolji nego da rat konstantno traje.
- Takvih zamrznutih sukoba imamo na svijetu cijeli niz. Je li to smjer u kojem se trenutačno razvija situacija između Ukrajine i Rusije čini se da ide u tom smjeru. No, još jedanput, daleko smo od toga - naglasio je.
Otvori KEKS Pay
picula, političar koji nikad nije izravno biran, koji nikad nije imao hrabrosti staviti svoje ime na kandidaturu za gradonačelnika, pa čak ni za predsjednika stranke.... uhljeb, parazit. od njega vi nešto očekujete da pametno bubne..?