Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 0
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
Odobreno 46 projekata

Ozelenjavanje gradova: Interes je velik, sljedeće godine Fond povećava budžet

Pula: Djelatnici komunalnog poduzeća Herculanea uređuju gradske parkove
Foto: Dusko Marusic/PIXSELL
1/5
03.04.2023.
u 22:46

"Cilj je ulagati u urbanu, zelenu infrastrukturu koja će pomoći u ublažavanju i prilagodbi sve izraženijim klimatskim promjenama, ali i građanima omogućiti kvalitetniji život u takvim uvjetima", istaknuo je direktor Fonda Luka Balen

U hrvatskim gradovima očekuje se realizacija velikih projekata ozelenjivanja - posadit će se oko 33.000 stabala, napraviti urbani vrtovi, ozeleniti nadstrešnice na stajalištima javnog prijevoza, izgraditi javne slavine s vodom. Vidljivo je to iz projekata gradova i općina koji su im odobreni na prvom javnom pozivu koji je objavio Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. 

Riječ je 46 projekata ozelenjivanja vrijednosti od preko 15 milijuna eura, za koje je, uz slogan "Zelena strana ulice", Fond osigurao 11 milijuna eura bespovratnih sredstava. Hini su u Fondu rekli da interesa za takve projekte itekako ima. Zato u ovoj godini najavljuju i povećanje ukupnog budžeta, a novi javni poziv trebao bi biti objavljen do ljeta. 

"Cilj je ulagati u urbanu, zelenu infrastrukturu koja će pomoći u ublažavanju i prilagodbi sve izraženijim klimatskim promjenama, ali i građanima omogućiti kvalitetniji život u takvim uvjetima", istaknuo je direktor Fonda Luka Balen. Predviđeno je to i "Zelenim planom" EU-a, odnosno Strategijom za bioraznolikost, koja do 2030. predviđa sadnju najmanje tri milijarde dodatnih stabala diljem EU-a. Hrvatska se obvezala posaditi oko milijun dodatnih stabala godišnje.

Većina odobrenih projekata odnose se na ozelenjivanje gradskih i prigradskih područja kojima je planirana sadnja oko 33.000 sadnica drveća.

Planovi za Hrvatsku

Tako će se u Starim Jankovcima posaditi 3000 stabala, u Vukovaru 2510, u Babinoj Gredi 2200 stabala, u Trpinji 1600. Oko tisuću stabala posadit će se u Zadru, Labinu, Virovitici, Čakovcu, a 900 u Splitu.  U Vukovaru će se urediti zelene površine u Vatikanskoj ulici te posaditi drvored i grmlje uz prometnice i biciklističke staze. 

Pula se istaknula kao odličan primjer sveobuhvatnog promišljanja o razvoju zelene infrastrukture, Fond im je odobrio devet projekata. Posadit će 492 stabla i 3807 grmova, formirati drvored duž gradske obilaznice, ozeleniti javno parkiralište i pješačke staze na poluotoku Verudela, prostoru s brojnim plažama uz popularni Art park. Uredit će zelene površine Palisina/Cesta prekomorskih brigada uz navodnjavanje sustavima "kap po kap" i raspršivača. Realizirat će i urbane vrtove te urbanu šumu Monvidal u neposrednom okruženju velikog broja stambenih objekata.

VIDEO Večernjakova akcija čišćenja u sklopu projekta Rezolucija Zemlja

Ozelenit će i nove parkovne površine na lokalitetu Hidrobaza uz nedavno uređenu javnu plažu u naselju Štinjan koja obiluje sportsko-rekreacijskim sadržajima, te nadstrešnice javnog gradskog prijevoza, a postavit će i javne slavine na zelenim i rekreativnim površinama.

Šibenik će krajobrazno urediti Park Rasadnik uz sadnju novih stabala te izvesti  sustav navodnjavanja. Izradit će i Plan zaštite od suše i upravljanja vodom u poljoprivredi te postaviti 10 slavina za pitku vodu na javnim površinama. Izgradit će i dva protupožarna puta za sprječavanje širenja požara i omogućavanje rada jedinica protupožarne auto-ophodnje na posebno ugroženim područjima. 

Labin će revitalizirati Pinetu, urbanu park-šumu koja okružuje starogradsku jezgru koja je zaštićeno kulturno dobro. Posadit će 1164 stabla, uz uvažavanje dosadašnjeg izgleda Pinete u vizuri Labina. Lumbarda je pokazala kako i mala općina može imati cjelovit pristup planiranju. Uspostavit će dva kilometra novih pješačko-biciklističkih staza, uz sadnju stabala na postojećim parkirališnim površinama i lokacijama unutar naselja.

Primjeri iz svijeta

Voditeljica projekata u Sektoru zaštite okoliša Fonda Ivana Jonke navela je i najpoznatije svjetske primjere u formiranju zelene infrastrukture. 

Za Madrid kažu da je najzeleniji grad u Europi - na svakih 20 stanovnika ima po jedno stablo, a njegovi mnogobrojni parkovi ubrajaju se u najvažnije turističke atrakcije. Madrid gradi zeleni zid oko grada. Riječ je o urbanoj šumi dugoj 75 kilometara s gotovo pola milijuna novih stabala s ciljem ublažavanje učinka toplinskog otoka koji je u Madridu vrlo izražen.

Nizozemski Utrecht spominje se kao jedan od najprogresivnijih i najzdravijih gradova na svijetu u kojem 98 posto kućanstava ima barem jedan bicikl te kontinuirano radi na unaprjeđenju biciklističke infrastrukture. Kako svjetska populacija pčela nastavlja opadati, pokrajina Utrecht pretvorila je više od 300 autobusnih stajališta u zelena eko središta te opremila 316 stajališta krovovima prekrivenim sukulentima, LED rasvjetom i bambusovim klupama. Sukulenti cvjetovima privlače medonosne pčele i bumbare, a zeleni krovovi stvaraju novo utočište za različite vrste pčela, ali i pohranjuju kišnicu.

Milano je dobar primjer zelene urbane infrastrukture. Napuštenu teretnu željezničku mrežu pretvorit će u sedam parkova, a stabla će saditi i u školskim dvorištima te na javnim parkiralištima. Dvije stambene kule Bosco Verticale najpoznatiji su urbani vertikalni vrtovi u Milanu, a i šire. Zgrade čija je izgradnja završena 2014., kada su proglašene i najinovativnijim zgradama na svijetu, predstavljaju prototip gradova budućnosti. Njihove terase su prekrivene zelenilom pa izgledaju kao vertikalne šume.  

Singapur predstavlja inspirativan primjer mogućnosti transformacije u zeleni grad. U 1970-ima i ponovno u ranim 2000-ima, pokrenuo je velike nacionalne kampanje za preuređenje grada u vodeći primjer zelene infrastrukture i pametnog upravljanja vodom, zaradivši nadimak "Vrtni grad". Vodotoranj Singapura integrira tri ključne strategije: prikupljanje svake kapi kišnice, ponovnu upotrebu vode beskonačan broj puta kao i desalinizaciju morske vode. Dvije trećine gradske površine prikuplja kišnicu koju tunelima prenosi do 18 spremnika.

Prema podacima UN-a 55 posto svjetskog stanovništva živi u gradovima, a prema projekcijama taj udio će porasti na čak 68 posto do 2050. U Hrvatskoj taj udio je gotovo 60 posto, a četvrtina stanovništva živi u četirima najvećim gradovima - Zagrebu, Splitu, Rijeci i Osijeku, stoga te "zelene aktivnosti“ postaju nezaobilazne.  

Piše: Marina Bujan

Više zelenih tema pronađite na Rezolucija Zemlja!

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije