Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 9
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
'OVO JE GLAVNA VIJEST'

Antarktički led 'na rubu kolapsa': Mogli bismo vidjeti ozbiljne posljedice u sljedećih 30 godina

FILE PHOTO: Blue meltwater spans a vast area on the George VI ice shelf in Antarctica
Foto: NASA/REUTERS
1/4
30.03.2023.
u 18:17

Znanstvenici su potrošili 35 milijuna računalnih sati tijekom dvije godine kako bi proizveli svoje modele, koji sugeriraju da duboka strujanja kod Antarktike usporavaju dvostruko većom brzinom nego u sjevernom Atlantiku

Brzo topljenje antarktičkog leda uzrokuje dramatično usporavanje dubokih oceanskih struja i moglo bi imati katastrofalan učinak na klimu, upozorava novo izvješće. Duboki tokovi koji pokreću oceanske struje mogli bi se smanjiti za 40 posto do 2050., predviđa tim australskih znanstvenika.

Morske struje su važne jer raznose toplinu, kisik, ugljik i hranjive tvari diljem svijeta. Prethodna istraživanja sugeriraju da bi usporavanje sjevernoatlantskog strujanja moglo uzrokovati hlađenje europskog kontinenta. Studija, objavljena u časopisu Nature, također upozorava da bi usporavanje moglo smanjiti sposobnost oceana da apsorbira ugljični dioksid iz atmosfere, piše BBC.

Izvješće opisuje kako je Zemljina mreža oceanskih struja djelomično vođena kretanjem hladne, guste slane vode prema dolje, a dno obično doseže blizu Antarktika. No kako se slatka voda s ledene kape topi, morska voda postaje manje slana i gusta, a kretanje prema dolje se usporava. Ove duboke oceanske struje ili 'prevrtanja' morske vode na sjevernoj i južnoj hemisferi bile su relativno stabilne tisućama godina, kažu znanstvenici, ali ih sada remeti zagrijavanje klime.

"Naši modeli pokazuju da, ako se globalne emisije ugljika nastave sadašnjom intenzitetom, preokret Antarktika će se usporiti za više od 40 posto u sljedećih 30 godina - i to na putanji koja, izgleda, ide prema kolapsu", rekao je voditelj studije, profesor Matthew England. Dr. Adele Morrison, koja je pridonijela izvješću, objasnila je kako zbog usporavanja cirkulacije oceana voda na površini brzo postiže svoj kapacitet upijanja ugljika, no ne bude pravovremeno zamijenjena nezasićenom vodom iz većih dubina.

Studija Atlasa iz 2018. pokazala je da je cirkulacijski sustav Atlantskog oceana slabiji nego što je bio više od 1000 godina, te da se značajno promijenio u posljednjih 150 godina. Smatra se da bi promjene u Atlantskoj meridionalnoj preokretnoj cirkulaciji mogle ohladiti ocean i sjeverozapadnu Europu te utjecati na dubokomorske ekosustave. 

Dr. Morrison je dodala kako bi usporavanje južnog prevrtanja imalo više utjecaja na morske ekosustave i samu Antarktiku. "Prevrtanjem se vraćaju hranjive tvari koje tonu na dno kad organizmi umru čime se obnavljaju zalihe hranjivih tvari u globalnom ekosustavu", rekla je za BBC. "Druga veća implikacija koju bi to moglo imati je ubrzano topljenje Antarktike u budućnosti. Otapanje otvara put toplijim vodama koje zatim uzrokuju pojačano topljenje, što donosi više otopljene slatke vode u ocean i još više usporava i smanjuje cirkulaciju", dodala je.

Znanstvenici su potrošili 35 milijuna računalnih sati tijekom dvije godine kako bi proizveli svoje modele, koji sugeriraju da duboka strujanja kod Antarktike usporavaju dvostruko većom brzinom nego u sjevernom Atlantiku. "[Zapanjujuće je] vidjeti da se to događa tako brzo", rekao je klimatolog Alan Mix sa Sveučilišta Oregon State, koautor najnovije procjene Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (IPCC). "Čini se da upravo sada kreće. To je glavna vijest", rekao je za Reuters.

Učinak otopljene vode Antarktike na oceanske struje još nije uračunat u modele IPCC-a o klimatskim promjenama, ali će biti "znatan", rekao je profesor England.

VIDEO Sezona požara već započela u Španjolskoj: Izgorilo preko 4000 hektara, 'Klimatska kriza već je tu'

Više zelenih tema pronađite na Rezolucija Zemlja!

Komentara 3

XA
xaron
20:14 30.03.2023.

Dakle, naučnicima je plačeno 35 miliona sati za ovaj rad. Po njemu se loše piše EU države na Atlantiku koje su ujedno i največi zagačivači u Europi. Srečom mi nismo tamo i to nije naš problem.

Avatar Dars
Dars
19:51 30.03.2023.

Klimatske promjene su tu sa ili bez djelovanja ljudi što vidimo u daljoj ali i bliskoj geološkoj prošlosti tj zadnjih 10.000 godina .

DU
Deleted user
22:05 30.03.2023.

Hm, 35 milijuna sati da bi se zaključilo da bi posljedice topljenja leda na Antartici moglo značajno utjecati na strujanja mora, time i klimu u Europi. Za izraz značajno stvarno nije trebalo utrošiti toliko sati (novaca), to se moglo zaključiti i zdravim razumom... Studije u koje se utuče toliko novaca morale bi dati odgovore što će se desiti s kojom vjerojatnošću inače ovo izgleda poput religijskog naklapanja u stilu - Bog će nas kazniti jer smo bili zločesti, moramo se još više odricati i samokažnjavati...

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije