VL: Deset godina od potpisivanja Daytonskog sporazuma kakvi su rezultati povratka izbjeglih i raseljenih osoba?
MARINOVIĆ: Povratak izbjeglih prvi je proces koji je počeo nakon potpisivanja Daytonskog sporazuma i različitim intenzitetom odvija se sve do danas. Po podacima UNHCR-a, koje mi tretiramo kao službene, zaključno s 31. srpnja ove godine u BiH je realizirano 1.009.664 povratka. Od toga broja na izbjeglice otpada 441.700 povrataka, dok na raseljene osobe otpada 567.964 povratka. Za taj proces možemo sigurno tvrditi da se primiče kraju. Očekujemo da će se povratak okončati 2008. godine.
VL: Što je s provedbom imovinskih zakona?
MARINOVIĆ: Taj strateški cilj je gotovo potpuno realiziran. Zbog različitih okolnosti u BiH povrat imovine uvijek je tekao bolje od stvarnog povratka izbjeglih i raseljenih osoba. On nije bio izravno uvjetovan poboljšanim gospodarskim preduvjetima, zapošljavanjem, socijalnom skrbi, kao i ostvarivanjem temeljnih preduvjeta za život, kao što su pravo na školstvo i mirovinu. Statistički gledano, ukupno je temeljem podnesenih 211.784 zahtjeva u BiH, zaključno s 31. srpnja ove godine, doneseno 197.809 ili 93,4 posto pozitivnih rješenja kojima se odobrava povrat imovine ili stanarskih prava i 12.638 negativnih rješenja, što je 5,97 posto od ukupnog broja, a kojima je osporeno jedno od dva spomenuta prava.
Provedba imovinskih zakona u BiH ima najbolji rezultat u cijeloj regiji, 99,36 posto. Preostalih 0,64 posto zahtjeva rješava se u drugom stupnju, postupku preispitivanja CRPC odluka. Taj posao povjeren je Povjerenstvu za imovinske zahtjeve raseljenih osoba i izbjeglica. Do kraja lipnja ove godine to povjerenstvo je od ukupno 878 zahtjeva riješilo 324, odnosno oko 40 posto od ukupnog broja.
VL: Što će Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice raditi sljedeće tri godine?
MARINOVIĆ: Sada možemo reći imenom i prezimenom kome ćemo u sljedeće tri godine pomoći. U provedbi procesa reregistriranja raseljenih osoba u BiH došli smo do 59.886 obitelji ili 185.563 osobe koje potražuju status. Za očekivati je u upravnom postupku, koji je u tijeku, 140.000 osoba s raseljeničkim statusom, što govori o potrebi državne skrbi za 45.000 obitelji.
Također, istodobno smo provodili i proces javnog pozivanja svih onih koji žele obnoviti ratom porušenu imovinu, i došli do 121.479 osobe ili 35.510 obitelji. Taj proces još je u tijeku. Ta dva procesa međusobno će konvergirati i zato očekujem da se susretnu na broju od 140.000 osoba. Zanimljivo je da se nacionalna struktura iz tih procesa poklapa s nacionalnom strukturom iz 1991. godine.
VL: Na koji će način država intervenirati prema toj kategoriji stanovništva?
MARINOVIĆ: Otvorili smo nekoliko novih linija financiranja procesa povratka. Uz međunarodne donacije i proračunska sredstva, posegnuli smo i za kreditnim sredstvima. Također smo spremni s međunarodnim donatorima udružiti sredstva i zajednički ih implementirati. Na taj način, ako bi država osiguravala 100 milijuna KM godišnje za potrebe povratnika, te budu osigurana određena sredstva iz međunarodne pomoći, te proračuna entiteta, kantona i općina, možemo sa sigurnošću tvrditi da ćemo 2008. godine okončati proces povratka, Aneks 7 Daytonskog sporazuma poslati u povijest i ukinuti Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH.
VL: Znači li to da bi tada moglo doći i do prvog poslijeratnog popisa stanovništva u BiH?
MARINOVIĆ: Sve te pretpostavke nužno je ispuniti kako bi se izbjegla uporaba tih ljudi, prognanika, u dnevnopolitičke svrhe, i jednom zauvijek podvukla crta na događanja iz razdoblja 1992.-1995. Samim time omogućit ćemo da se napravi nova klinička slika, odnosno popis stanovništva, kako bismo mogli temeljem realnih činjenica planirati budućnost ove države.
