Napad koji su pokrenule Sjedinjene Američke Države i Izrael na Iran jedan je od najopasnijih trenutaka u suvremenoj geopolitičkoj povijesti Bliskog istoka. Iako vojni sukobi u toj regiji ne prestaju, razmjeri i posljedice aktualne eskalacije prelaze regionalne okvire i izravno utječu na globalnu ekonomiju, energetsku sigurnost i političku stabilnost. Već u prvim danima sukoba bilo je vidljivo da nije riječ samo o vojnoj operaciji protiv jedne države, nego o događaju koji ima potencijal pokrenuti lančanu reakciju u međunarodnom sustavu. Svijet je danas mnogo ovisniji o energetskim tokovima iz Perzijskog zaljeva nego što se često priznaje, a svaki ozbiljniji poremećaj u toj regiji utječe na cijene energenata, transport, industrijsku proizvodnju i životni standard milijuna ljudi. U trenutku kada je globalna ekonomija još osjetljiva nakon pandemije, inflacije i rata u Ukrajini, novi veliki sukob na Bliskom istoku mogao bi pokrenuti novu ekonomsku krizu nalik na one iz doba velike recesije ili pandemije COVID-19, čije bi posljedice osjećale i najbogatije države svijeta.
Prijeti li nova ekonomska kriza? Svijet bi se mogao suočiti s tri paralelna procesa
Hormuškim tjesnacem prolazi petina globalne trgovine naftom i znatan dio trgovine ukapljenim plinom, što ga čini najvažnijim energetskim koridorom u svijetu. Bude li prolaz njime dulje vrijeme nesiguran, cijene će podivljati
Još nema komentara
Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.