Napad koji su pokrenule Sjedinjene Američke Države i Izrael na Iran jedan je od najopasnijih trenutaka u suvremenoj geopolitičkoj povijesti Bliskog istoka. Iako vojni sukobi u toj regiji ne prestaju, razmjeri i posljedice aktualne eskalacije prelaze regionalne okvire i izravno utječu na globalnu ekonomiju, energetsku sigurnost i političku stabilnost. Već u prvim danima sukoba bilo je vidljivo da nije riječ samo o vojnoj operaciji protiv jedne države, nego o događaju koji ima potencijal pokrenuti lančanu reakciju u međunarodnom sustavu. Svijet je danas mnogo ovisniji o energetskim tokovima iz Perzijskog zaljeva nego što se često priznaje, a svaki ozbiljniji poremećaj u toj regiji utječe na cijene energenata, transport, industrijsku proizvodnju i životni standard milijuna ljudi. U trenutku kada je globalna ekonomija još osjetljiva nakon pandemije, inflacije i rata u Ukrajini, novi veliki sukob na Bliskom istoku mogao bi pokrenuti novu ekonomsku krizu nalik na one iz doba velike recesije ili pandemije COVID-19, čije bi posljedice osjećale i najbogatije države svijeta.
Prijeti li nova ekonomska kriza? Svijet bi se mogao suočiti s tri paralelna procesa
Hormuškim tjesnacem prolazi petina globalne trgovine naftom i znatan dio trgovine ukapljenim plinom, što ga čini najvažnijim energetskim koridorom u svijetu. Bude li prolaz njime dulje vrijeme nesiguran, cijene će podivljati
Komentara 1
Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.
Amerikancima tribaju Europljani, da vraćaju njihove dugove. Zato nisu sami zatvorili taj zadnji koridor za energente Europi. Nego su napali Iran, da ga Iran zatvori... Prva dva su zatvorili Ukrainci, pod vodstvom Amerikanaca. Sutra će Europske firme raditi da vrate američki dug, a "televizija", će pričati kako su nas amerikanci sačuvali od povampirenih rusa...