Nakon žestokog političkog dana u srijedu u Donjem domu britanskog parlamenta, koji je premijeru Borisu Johnsonu zadao čak tri presudna udarca, Dom lordova je donio odluku da će se izjasniti o prijedlogu zakona o odgodi Brexita na tri mjeseca kako bi se izbjegao izlazak Velike Britanije iz EU bez ikakvog dogovora.
Lordovi su se obvezali da će cjelokupna procedura u vezi s izglasavanjem ovoga zakona biti dovršena do danas u 17 sati, a barunica Angela Smith, liderica laburista u Domu lordova, kazala je da je raspoloženje takvo da ne treba očekivati da će ovaj dom izazvati bilo kakve frustracije koje bi mogle dovesti do dodatnih.
Taktiziranje s izborima
Lordovi su započeli raspravu o zakonu i cjelokupnu proceduru završit će prije nego što premijer Johnson u ponedjeljak privremeno suspendira rad parlamenta, što je uobičajeni postupak u rujnu zbog stranačkih konvencija. U ponedjeljak bi se zakon trebao naći pred kraljicom Elizabetom II, a njenim potpisom on bi i službeno stupio na snagu. No već sada oporba i odmetnuti konzervativci potajno slave zato što su sigurni da su spriječili izlazak bez dogovora 31. listopada ove godine.
Zakon kao novi rok izlaska predviđa 31. siječnja iduće godine, i to ukoliko premijer ne uspije dogovoriti novi sporazum o izlasku s EU ili pak mu parlament dopusti izlazak bez sporazuma. Kako su obje te solucije vrlo neizgledne, odgađanje izlaska na tri mjeseca čini se glavna posljedica zakona.
U ovome trenutku većina premijera Borisa Johnsona ne vidi kao osobu koja bi mogla ostvariti bilo kakve pozitivne rezultate na pregovorima s Bruxellesom, pa se nameće i pitanje kada bi se trebali održati prijevremeni parlamentarni izbori koji su, čini se, neizbježni. Donji dom parlamenta Johnsona je zaustavio i u namjeri da raspusti parlament i da prijevremene izbore raspiše za 15. listopada. Premijer je tad rekao da je to prvi put u povijesti da je oporba podržala ostanak vlade u uredu.
Lider laburista Jeremy Corbyn zasigurno neće mirno spavati do ponedjeljka, do kada bi se trebala donijeti odluka kada bi se prijevremeni izbori trebali održati. Čini se da većina oporbe smatra da se oni ne bi trebali održati do 31. listopada.
No ipak misle da se s datumom ne treba otezati zato što se tako gubi dragocjeno vrijeme za pregovore s Bruxellesom. Laburisti i njihov čelnik Corbyn u principu će podržati prijevremene izbore, ali ne prije nego što budu potpuno sigurni da premijer neće imati mogućnost da prije 31. listopada na neki način nametne Brexit bez dogovora. Jučer poslijepodne vlada je najavila da će u ponedjeljak zastupnici opet glasat o održavanju izvanrednih izbora.
U diplomatskoj bilješci koja je procurila u javnost glavni pregovarač za EU Michel Barnier napisao je da se “u ovome trenutku nalazimo u stanju potpune paralize”.
U međuvremenu grupa od stotinu zastupnika konzervativaca koja je sebe nazvala „Jedna nacija“, Johnsonu je poslala pismo u kojem oštro prosvjeduju zbog toga što je premijer iz stranke izbacio 21 pobunjenog zastupnika koji su u parlamentu glasali protiv interesa Borisa Johnsona.
Ta čistka mogla bi ga skupo koštati na prijevremenim izborima zato što se ti zastupnici više neće moći kandidirati na listama Konzervativne stranke.
Čekanje na Johnsonov trik
Vodstvo oporbenih Liberalnih demokrata smatra da je na stotine mjesta u parlamentu na bubnju i da većinu njih mogu osvojiti upravo oni. No neki istaknuti članovi te stranke ipak strahuju da bi Johnson mogao izvesti nekakav “trik” kojim bi poništio demokratske odluke parlamenta i ipak uspio u svojoj namjeri da zemlja 31. listopada izađe iz EU bez dogovora.
No nadaju se da će zakon koji su izglasali u Donjem domu proći sve preostale instancije.
Jučer je premijer doživio još jedan veliki udarac – njegov brat Jo Johnson, ministar poduzetništva, napustio je vladu uz obrazloženje da “ne može pomiriti lojalnost obitelji i nacionalnim interesima”. On se odrekao i svoga mjesta u parlamentu.
Velika Britanija je najbolji primjer svim našim suverenistima i sličnim protivnicima EU koliko je realna opcija izlaska iz EU, pa ako jedna velika i snažna zemlja ima toliko slabe pozicije nasuprot EU, možemo samo misliti kakve bi opcije imala malaa Hrvatska. Suverenisti bi trebali pogledati i sve ekonomske pokazatelje VB od početka Brexit krize pa do danas, naime tamo se događa prava ekonomska kataklizma i to velikih razmjera a kada izađu iz EU ostat će bez stotina milijardi funti i samo Bog zna koliko stotina tisuća radnih mjesta. Sve se to neće "ispeglati za par godina" već im slijedi narednih 15 godina ozbiljne krize. S druge strane naši suverenisti mogu pogledati i stanje svih zemalja Istočne Europe prije i poslije ulaska u EU iz čega je vidljiv gotovo dramatičan rast iekonomskog razvoja i standarda ali i društva u cijelosti, štoviše pameću, poštenjem, radom i velikim reformama svi su nas drugi i prestigli a sigurno im je pomogao i raniji ulazak u EU. Suverenisti trebaju posvijestiti i sav novac koji je do sada Hrvatska izvukla iz EU fondova čemu je najbolji i svakako najskuplji primjer Pelješki most. Sasvim je drugi par rukava to da ne može nitko iz EU uređivati našu vlastitu kuću, sami moramo riješiti teška pitanja koja se odgađaju od vlade do vlade, pitanja od reforme javne uprave, reforme obrazovanja, obračuna s korupcijom, uspostave učinkovitog pravosuđa i uklanjanja barijera za ulaganje.