Opći doživljaj ugroženost nacije: hrvatske samostalnosti, suverenosti, politike i kulture ono je što karakterizira približavanje Hrvatske EU. To su pokazala istraživanja o referendumskom ponašanju i euroskepticizmu koja su analizirali stručnjaci na Filozofskom i Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu. Na euroskepticizam utječu i razina obrazovanja (tko ima veću mogućnost ostvarivanja svojih potencijala, pozitivnije gleda prema EU), razina znanja o Uniji, kao i opća informiranost o EU, procesu i rezultatima pregovora. Osjećaj isključenosti iz pregovora i percepcija o podređenosti u odnosu na EU potiču euroskepticizam.
Nadalje, politički stavovi i percepcija EU također formiraju euroskeptike, a na to utječe aktualna ekonomska situacija u Hrvatskoj i Europi. Politička ideologija, prvenstveno sklonost etničkom nacionalizmu, tradicionalizmu i autoritarnosti “pomažu” euroskepticizmu. Političari ne pomažu ulasku u EU; što im manje vjerujemo, nepovjerljiviji smo prema EU. Na odnos prema EU utjecali su i odnos prema Haaškom sudu kao i odnos prema EZ-u tijekom 1990-ih.
Istraživanja su u konačnici pokazala da se stavovi o EU formiraju na relativno površnoj razini, bez dovoljno informacija i racionalne kalkulacije o troškovima i koristima. Na referendumu će se, dakle, uglavnom odlučivati srcem i emocijama, impulzivno, a ne na temelju racionalne procjene.
Otvori KEKS Pay
Najbolji sažetak onog što nas čeka u EU: http://europskaunija.wordpress.com/ Kako reče Isus: oprosti im Oče, neznaju što čine..