Nakon jakog vjetra i nevremena koje je pogodilo ponajviše Zagreb, a onda i druge dijelove Hrvatske, zbraja se šteta. Prema prvim podacima Croatia osiguranja, do sada je prijavljeno više od 900 šteta. Struktura prijava pokazuje da se 80% slučajeva odnosi na imovinu, dok se 20% odnosi na vozila. Kod vozila, štete su u najvećem broju nastale od pada stabala i granja. Najčešće štete na imovini su oštećenje krovova, fasada i prozora.
U usporedbi s olujom iz 2023. godine u prvih nekoliko dana je prijavljeno manje šteta, no za 30-ak posto je viši prosječni iznos isplaćenih. Tako je, primjerice, vrijednost štete za oštećeni krov 32 posto veća nego u 2023. godini. 'Razlog manjem broju šteta je, među ostalim, u tome što je nevrijeme prošlog tjedna bilo manjeg intenziteta, zabilježeno je manje oborina i manje je zahvaćeno područje. Tijekom oluje 2023. zabilježeni su udari vjetra i do 180 km/h, dok su ovogodišnji bili do 120 km/h', kažu iz Croatia osiguranja.
S isplatom su iz Croatia osiguranja bili poprilično brzi. Navode da su prve isplate odradili već u roku sat vremena od prijave 'Svi Croatijini timovi za obradu šteta aktivirani su dan prije nevremena, a u obradi je kontinuirano aktivno više od 100 djelatnika. Prva šteta isplaćena je u petak ujutro već sat vremena nakon prijave, a veći broj šteta u roku nekoliko sati i isti dan po prijavi', ističu u priopćenju.
Naglašavaju da je kod ovakvih događaja važan stabilan sustav koji može obraditi veliki broj prijava bez zastoja. 'U tome značajno pomaže digitalna prijava štete kojom se šteta prijavljuje u nekoliko minuta bez odlaska na procjenilište ili čekanja procjenitelja da izađe na teren. Kada građanima nevrijeme ošteti auto, kuću ili poslovni prostor, njima je najvažnije da prijava bude jednostavna, a šteta fer i brzo isplaćena', izjavila je Vesna Sanjković, članica Uprave Croatia osiguranja.
Stručnjaci upozoravaju da ovakvi vremenski događaji postaju sve češći i intenzivniji. Rizici koje smo nekad smatrali rijetkima danas se pojavljuju sve češće, primjerice nema više oluje stoljeća, nego nevrijeme koje se ponavlja svakih par godina. Nije pitanje hoće li se neka ekstremna vremenska nepogoda dogoditi, nego koliko često i koliko smo na nju spremni te kako ćemo njene posljedice financijski podnijeti. Kada veliki broj ljudi nije zaštićen, posljedice više nisu individualne, već postaju ekonomski i društveni problem.
'I ovaj put, kao i nakon potresa i nakon oluje iz 2023. očekujemo povećani interes za osiguranje, no nadamo se i da taj interes neće biti kratkotrajan kako se to uobičajeno događa. Zanimljivo je pritom da danas isti postotak, dakle svaki peti građanin Hrvatske ugovara kasko osiguranje vozila i osiguranje imovine, iako nekretnine vrijede i deset puta više nego vozilo. Ukupno smo znatno manje osigurani od prosjeka EU gdje je svaki drugi građanin osigurao svoje vozilo i svoju nekretninu', rekao je Bojan Letica, direktor Sektora za razvoj proizvoda i upravljanje rizicima Croatia osiguranja.
Podaci pokazuju i da veliki dio građana nema pokriće za ovakve vrste šteta. Tek svako peto vozilo u Hrvatskoj ima kasko osiguranje koje pokriva štete nastale uslijed nevremena, što znači da trošak u tim slučajevima uglavnom snose sami vlasnici. Tu posebno treba istaknuti da su štete na starijim vozilima najčešće totalna šteta, jer je zbog njihove vrijednosti popravak neisplativ. Slična je stvar i s imovinom. Osigurano je tek između 20 i 25 posto privatnih kuća, dok su stambene zgrade u pravilu osigurane sukladno važećim zakonima.
Otvori KEKS Pay
