Kristijan Aleksić (50) završio je u istražnom zatvoru jer ga se sumnjiči za teško ubojstvo Luke Milovca (19) i nezakonito posjedovanje oružja. Sudac istrage Županijskog suda u Šibeniku odredio mu je jednomjesečni istražni zatvor zbog opasnosti od bijega, mogućeg utjecaja na svjedoke i teških okolnosti počinjenja djela. Protiv njega je pokrenuta i istraga, a tijekom ispitivanja na tužiteljstvu je iznosio obranu. Je li u njoj objasnio razloge svoga sumanutog čina, nije poznato, no s obzirom na njegovu prošlost, presude i činjenicu da mu je u dva navrata bila izrečena mjera obvezatnog psihijatrijskog liječenja, tijekom istrage će sigurno biti ponovno psihijatrijski vještačen.
Slučaj Aleksić ponovo je aktualizirao stari problem: kako se zapravo kontroliraju osobe koje su počinile kazneno djelo, a uz kaznu im je bila izrečena i mjera obvezatnog psihijatrijskog liječenja? Odgovor je nikako, jer se ta mjera provodi dok je osoba u zatvoru, a nakon što izađe, psihičko stanje, psihička bolest ili psihopatologija nekog tko je u zatvoru zbog toga liječen više nitko ne kontrolira. Prema podacima iz Godišnjeg izvješća o stanju u kaznionicama zatvorima i odgojnim zavodima za 2024. (ono za 2025. još nije objavljeno, op. a.), tijekom 2023. zatvorski sustav je zaprimio 171 istražnog zatvorenika kojima je istražni zatvor bio određen prema Zakonu o osobama s duševnim smetnjama.
Od tog broja 103 istražna zatvorenika bila su smještena u Bolnici za osobe lišene slobode (BOLS) do ukidanja istražnog zatvora ili donošenja pravomoćnog rješenja o prisilnom smještaju u odgovarajuću psihijatrijsku ustanovu. U izvješću se upozorava da takve osobe u BOLS -u u prosjeku borave 144 dana, da je takvih osoba sve više, pa ih je 2023. bilo 25 posto više nego godinu prije, a sve to predstavlja opterećenje za zatvorski sustav jer se psihijatri baš ne tuku za rad u zatvorima i kaznionicama. Tijekom 2023. u zatvorskom sustavu bile su 202 osobe koji su uz kaznu zatvora imale izrečenu mjeru obvezatnog psihijatrijskog liječenja koje se provodilo unutar zatvora. Istovremeno postojale su samo četiri osobe kojima je bila izrečena mjera zaštitnog nadzora nakon izdržavanja kazne. To znači da sud pri izricanju kazne postavi vremenski rok u kojem se neka osoba mora provjeravati ili liječiti, a taj rok počinje teći tek kada osuđena osoba odsluži kaznu. Obično takva mjera traje tri godine, a po zakonu, može trajati od jedne do pet godina.
Mjera zaštitnog nadzora neka je vrsta osigurača za osobe koje su zbog svoje psihičke bolesti počinile kazneno djelo. A je li ona rješenje i za osobe čija je struktura ličnosti psihopatološka, pitanje je za stručnjake, s kojima će se valjda konzultirati prilikom najavljenih izmjena Zakona o osobama s duševnim smetnjama. Čuju se prijedlozi da bi u taj zakon trebalo ubaciti stručne procjene i preglede prije no što netko s poviješću sličnoj Aleksićevoj odsluži kaznu i izađe na slobodu. No hoće li se ovaj put poslušati struka, pogotovo ona iz penalnog sustava, koja najbolje zna kakvi su problemi unutar zatvorskih zidova, tek će se vidjeti.
FOTO Ovo je okrutni ubojica iz Drniša: Pogledajte privođenje Kristijana Aleksića
Otvori KEKS Pay
