Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 125
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
Otkud podjele i ideološki sukobi

O holokaustu se uči premalo, ustaški su zločini relativizirani

škola
Foto: Boris Ščitar/Večernji list/PIXSELL
13.04.2016.
u 18:15

U nastavnim planovima i programima povijesti čak se ne spominju pojmovi zločini i holokaust. Dio profesora zaobilazi osjetljive teme iz 2. svjetskog, ali i Domovinskog rata

Koliko je naše društvo podijeljeno, ali i neinformirano kada je riječ o holokaustu i zločinima koje su počinili ustaše ili partizani, ali i komunističke vlasti u poslijeratnom razdoblju, pokazali su i sukobi o obilježavanju obljetnice Jasenovca. O holokaustu, unatoč ugovoru s Izraelom, malo se uči i u školama, a prema ocjenama nekih naših sugovornika, nastavnicima je lakše izbjeći i zaobići određene teme nego tražiti način kako da ih učenicima približe bez ideologizacije.

Na usavršavanju u Izraelu

– U principu riječ je o kompleksnom pitanju. U postojećim nastavnim planovima i programima povijesti o tome nema ništa, čak se ne spominju pojmovi zločini, holokaust i slično – kaže nam Miljenko Hajdarović, profesor povijesti u Srednjoj školi Čakovec i član Stručne radne skupine za kurikulum povijesti. Dodaje da je ipak većina njegovih kolega proteklih godina temu holokausta obrađivala u skladu s preporukom Ministarstva obrazovanja, a svake godine je, zahvaljujući ugovoru koji je Hrvatska sklopila s Izraelom, 25 nastavnika odlazilo na usavršavanje u Jeruzalem. – Ja sam bio četiri puta na raznim programima usavršavanja, ali sam bio i predavač na međunarodnoj konferenciji koju je organizirao Yad Vashem - memorijalni centar mučenika holokausta.

Usavršavanje je jako dobro razrađeno i taj način rada bio bi izvrstan i za poučavanje o Domovinskom ratu. Uči se ne samo o ratnim zbivanjima nego i o životu ljudi prije rata. Prati se život i sudbina nekoliko pojedinaca kroz rat pa sve do toga što se s njima dogodilo na kraju. Tako se obradi sve od uzroka rata pa do posljedica – objašnjava Hajdarović. Svojim učenicima je temu holokausta nastojao približiti na razne načine netipičnog poučavanja. Jedne godine njegovi osmaši su stupili u kontakt s čovjekom iz ugledne židovske obitelji koji je Drugi svjetski rat preživio skrivajući se u Zagrebu. – Učenici su s njim nekoliko mjeseci razmjenjivali pisma i fotografije. Postavljali su mu pitanja, a on je odgovarao. Nismo koristili moderan način komunikacije, elektroničku poštu, nego pisma. On je opisao svoj život u Zagrebu prije rata, za vrijeme rata i dane skrivanja, ali i odnos nove vlasti nakon rata prema njima koji su morali sve ostaviti kad su se selili u Izrael. Opisao je selidbu i stvaranje nove Države Izrael i to je učenicima bilo iznimno zanimljivo – prisjeća se Hajdarović. I on primjećuje da dio njegovih kolega zaobilazi osjetljive teme iz Drugog svjetskog rata, ali i Domovinskog te da se u javnosti i politici dio počinjenih zločina relativizira.

Povjesničar i sveučilišni profesor Neven Budak drži da edukacija o holokaustu i zločinima počinjenim na prostorima bivše zemlje nije dala zadovoljavajuće rezultate, među ostalim i zato što se obavljala formalno, umjesto da se razvijao vrijednosni odnos prema njima. I Budak se slaže da se pojedini zločini relativiziraju.

– U bivšoj državi bili smo svjedoci da su se naglašavali pa i preuveličavali zločini jednog režima, a prešućivali onog drugog. U Hrvatskoj devedesetih godina bili smo svjedoci obrnutog procesa pa su se, primjerice, u školskim udžbenicima umanjivali ustaški zločini, a naglašavali partizanski. Danas se opet stječe dojam relativizacije ustaških zločina, iako ne u mjeri kako je to bilo prije dvadesetak godina – tumači Budak.

Učiti o strahotama

Ističe da učenicima treba objasniti da je zločin zločin bez obzira na to tko ga je počinio, ali da ga je potrebno kontekstualizirati kako bi razumjeli uzroke ratnih i poratnih zločina. Bivši ministar obrazovanja prof. dr. Gvozden Flego smatra da naši učenici ne dobiju odgovarajuće obrazovanje o holokaustu.

– Potrebno je poučavanje o strahotama koje su fašistički i nacistički režimi počinili. O komunističkim zločinima tek saznajemo, a smatramo da i o njima treba poučavati djecu jer dok ne osvijestimo što se događalo na našim prostorima, mira među nama neće biti – zaključuje Flego. I ministar Šustar ovih je dana izjavio da bi učenici trebali više učiti o Jasenovcu i holokaustu i da generalno zaostajemo u suočavanju s prošlošću. O tome bi, kaže, trebali učiti na znanstvenim i stručnim osnovama.

U Ministarstvu očekuju da će novi kurikulum otvoriti više prostora i za te teme, ali i podsjećaju da se od 2005. godine o holokaustu intenzivnije uči.

>> 'Osuđenike dočekuju kao junake, to znači da se rat još uvijek može ponovo dogoditi'

Komentara 64

Avatar Peterančan
Peterančan
18:36 13.04.2016.

Drugarice novinarčićko, holokaust, kao i 2. svj.rat samo je mali, vremenski mali dijelić povijesti. A partizančine, komunisti, četnici... punih su 70 (sedamdeset) godina uništavali Hrvate i Hrvatsku, na sve moguće načine: Goli Otok, Huda Jama, otimanje seljaku zadnje vreće pšenicee sa tavana, zadnjeg pajceka, kolike je "pojela noć" samo zbog jedne jedine krivo protumačene riječi od "žbira", koliko je Hrvata emigriralo ... I nitko nije mogao dobiti zaposlenje ako nije u partiji. O tome treba učiti djecu, o tome!

MA
Malenkost
18:36 13.04.2016.

O holokaustu se uči dosta i vidi/lo se mnogo na TV, najveci dokaz koliko su neki ljudi zivotinje- najcrnji dio ljudske povijesti, ustaški su zločini kod moje generacije , danas 50 +, isto dovoljno poznate - odvratnije povijesti nismo mogli imati. "Antifasizam" ostao nelustriran. Zasto ne smijemo tocno znati gorku istinu o Fasistima i Komunistima? Zar politicari u HR Lustraciju nazivaju "Lov na Vjestice". Ne gospodo V.P. i drugi bivsi Drugovi. Dajte da saznamo surovu i gadljivu istinu. Otvorite Arhive u Zagrebu, Beogradu, Sarajevu, Skoplju, Ljubljani, Podgorici, Pristini. Ne skrivajte ubojice. Dajte istini sansu i stime jacajte Demokraciju za buduce generacije. Dok se ne rascisti proslost nema ni buducnosti.

CI
cicibela
18:37 13.04.2016.

Samo se komunistički zločini nigdje ne spominju iako je taj totalitarni režim trajao skoro12 puta dulje od fašizma i nacizma, te iza sebe ostavio višestruko brojnije žrtve. Dakle, ne postoji ni politička ni historiografska namjera da se o povijesti pišee i govori objektivno.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije